Prijedlog izmjena zakonskog okvira kojim bi se redefinisala nadležnost Posebnog odjela za suzbijanje korupcije i organizovanog kriminala u Federaciji BiH (POSKOK) otvorio je novu raspravu u pravosudnim i stručnim krugovima, uz upozorenja da bi planirane promjene mogle imati dalekosežne posljedice po tempo procesuiranja korupcijskih predmeta.
Federalno tužilaštvo Federacije BiH predložilo je Ministarstvu pravde FBiH da se imovinski prag za postupanje ovog odjela poveća sa 100.000 na 500.000 konvertibilnih maraka, uz obrazloženje da je postojeći sistem doveo do preopterećenja kapaciteta i velikog broja složenih predmeta u radu.
U okviru POSKOK-a već je ranije najavljeno da bi izmjena kriterija mogla dovesti do preraspodjele predmeta između federalnog i kantonalnog nivoa, što bi u praksi značilo povratak određenog broja slučajeva u nadležnost kantonalnih tužilaštava.
Takav scenarij, prema ocjenama dijela stručne javnosti, mogao bi proizvesti nove proceduralne zastoje, posebno u predmetima koji su već prošli duge predistražne ili istražne faze.
Iz Federalnog tužilaštva poručuju da cilj nije smanjenje efikasnosti borbe protiv korupcije, nego bolje fokusiranje kapaciteta na najsloženije oblike kriminala, uz racionalniju raspodjelu predmeta između nivoa tužilaštava.
Međutim, pravni eksperti i organizacije koje prate rad pravosuđa upozoravaju da bi izmjene mogle izazvati dodatne probleme u praksi, uključujući rizik od zastare i prekida kontinuiteta istraga.
Posebno se ističe da bi vraćanje predmeta kantonalnim tužilaštvima zahtijevalo novo raspoređivanje resursa i tužilaca, što bi dodatno usporilo već opterećen sistem.
Podaci iz pravosudnih institucija pokazuju da je stotine predmeta u prethodnim godinama već prebačeno na POSKOK iz različitih kantonalnih tužilaštava, što dodatno komplikuje eventualnu reorganizaciju nadležnosti.
U stručnoj javnosti se postavlja i pitanje da li je trenutni zakonski okvir uopće imao dovoljno vremena da pokaže stvarne efekte, s obzirom na to da je Posebni odjel relativno novo tijelo u sistemu.
Dok jedni smatraju da je potrebna racionalizacija i jačanje kapaciteta, drugi upozoravaju da bi promjene u ovom trenutku mogle otvoriti prostor za dodatno odugovlačenje predmeta koji se već godinama vode kroz različite faze postupka.
Rasprava o izmjenama tako je ponovo stavila fokus na efikasnost antikorupcijskog sistema u Federaciji BiH i odnos između kantonalnih i federalnih tužilačkih struktura, bez jasnog konsenzusa o tome u kojem pravcu bi reforme trebale ići.
