Glavni direktor Generalnog direktorata za susjedstvo i pregovore o proširenju EU, Gert Jan Koopman, večeras je u Sarajevu održao sastanak s ključnim akterima kako bi se raspravljalo o usvajanju Reformske agende, dokumenta koji je od suštinskog značaja za ostvarivanje beneficija iz Plana rasta Evropske unije za Bosnu i Hercegovinu.
Na sastanku je Koopman postavio rok do 4. decembra za finalizaciju i usvajanje Reformske agende, ali nije precizirao kakve bi posljedice mogle uslijediti ukoliko BiH ne ispuni zadane obaveze. Tokom razgovora, Koopman je predložio alternativna rješenja za dvije sporne mjere, koje vlasti Republike Srpske odbijaju prihvatiti.
Dok se oko pitanja reforme Ustavnog suda BiH nije postigao nikakav napredak, predstavnik RS-a je predložio kompromisno rješenje u vezi s Vetom u Vijeću za državnu pomoć. Prema tom prijedlogu, broj članova ovog tijela bio bi smanjen na tri, pri čemu bi jedan član dolazio iz manjeg entiteta. Međutim, ovaj prijedlog nije naišao na odobravanje Koopmana niti predstavnika iz Federacije BiH, jer bi entitetski veto i dalje ostao problematičan.
Evropska komisija je, kako je Koopman naglasio, čvrsta u stavu da samo kompletan dokument s ukupno 113 mjera može biti prihvaćen u Briselu. Unatoč razlikama, akteri razgovora izrazili su umjereni optimizam, ističući konstruktivnu atmosferu i mogućnost postizanja dogovora u predviđenom roku.
Evropska unija je ranije ove godine predstavila Plan rasta za Zapadni Balkan, koji uključuje šest zemalja regije: BiH, Srbiju, Albaniju, Kosovo, Crnu Goru i Sjevernu Makedoniju. Plan, vrijedan ukupno šest milijardi eura, od čega je za BiH namijenjeno milijardu, uslovljen je usvajanjem detaljnog reformskog programa poznatog kao Reformska agenda.
