Općina Banovići, koja je nedavno usvojila rekordni budžet od čak 21 milion konvertibilnih maraka, pridružila se rastućem talasu lokalnih zajednica širom Bosna i Hercegovina koje su odlučile udariti direktno na jednu od najprofitabilnijih industrija u zemlji – kladionice. Usvajanjem izmjena i dopuna Odluke o komunalnim taksama, Banovići su jasno poslali poruku: kockarska industrija više neće poslovati pod povlaštenim uslovima dok lokalne zajednice trpe socijalne i ekonomske posljedice.
Nova većina u Općinskom vijeću, predvođena vijećnicima PDA i nezavisnim političkim faktorima, usvojila je budžet zajedno s nizom mjera koje imaju dvostruku svrhu – rasteretiti realni sektor i istovremeno povećati finansijski pritisak na kladionice. Dok se takse za poduzetnike smanjuju kako bi se potaknuo razvoj privrede i privlačenje investitora, kladionice se suočavaju s drastičnim povećanjem naknada koje bi mogle značajno promijeniti njihovu ekonomsku računicu.
Milioni iz kocke pune lokalne kase
Trend povećanja taksi za kladionice već je zahvatio više od 30 općina i gradova u zemlji. Novi modeli oporezivanja predviđaju godišnje takse koje dosežu i do 20.000 KM po objektu, uz dodatnih do 5.000 KM po svakom aparatu za igre na sreću. Rezultat je dramatičan rast lokalnih prihoda, pri čemu pojedine općine očekuju povećanje budžeta i do milion maraka godišnje isključivo zahvaljujući ovom sektoru.
Na papiru, ovo djeluje kao odlučan institucionalni odgovor na industriju koja godinama generira ogromne prihode uz minimalne obaveze prema zajednici. Međutim, realnost pokazuje složeniju sliku.
Zatvaranje fizičkih objekata već je vidljivo u pojedinim sredinama, gdje su kladionice počele gasiti poslovnice suočene s novim finansijskim pritiskom. Ipak, smanjenje broja lokacija ne znači i smanjenje obima klađenja. Naprotiv, industrija se sve brže seli u digitalni prostor, gdje fizičke barijere ne postoje, a kontrola je znatno slabija.
Digitalni bijeg od lokalnih zakona
Dok općine pokušavaju povećati prihode kroz komunalne takse, stvarni profit sve više izmiče lokalnim budžetima i odlazi u online platforme koje funkcionišu izvan direktnog dometa lokalnih vlasti. Klađenje je danas dostupno 24 sata dnevno, bez potrebe za fizičkim odlaskom u poslovnicu, čime lokalne mjere gube dio svoje efikasnosti.
Paradoksalno, dok lokalne vlasti zatvaraju vrata fizičkim kladionicama, digitalna industrija širom otvara prozore kroz koje novac nesmetano odlazi, često bez adekvatnog oporezivanja ili kontrole.
Pokušaj države da preuzme kontrolu
Na državnom nivou, inicijativa za uvođenje PDV-a na svaki kladioničarski tiket pokrenuta je u Zastupnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, a predložila ju je zastupnica Mia Karamehić-Abazović iz Naša stranka. Cilj ove inicijative je proširiti poreski obuhvat i omogućiti državi direktno učešće u prihodima koje generira industrija igara na sreću.
Ovaj prijedlog izazvao je snažne reakcije unutar industrije, posebno iz redova kompanija poput Premijer kladionica, čiji direktor Krešo Vukoja već duže vrijeme upozorava na pravne i ekonomske posljedice ovakvih poteza. Industrija tvrdi da bi ovakav model oporezivanja bio presedan bez globalnog presedana, dok političke strukture insistiraju na potrebi pravednijeg fiskalnog sistema.
Sudovi na strani općina, kladionice gube pravnu bitku
Uprkos brojnim tužbama kladionica protiv lokalnih zajednica, pravosudni sistem je do sada uglavnom stajao na strani općina. Nakon slučaja vezanog za Grad Konjic, gdje su određene takse osporene zbog proceduralnih razloga, nove odluke lokalnih vlasti formulirane su pravno preciznije, čime su izbjegnute ranije greške.
Presude Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine dodatno su ojačale poziciju lokalnih zajednica, potvrđujući njihovo pravo da kroz komunalne takse regulišu poslovanje na svojoj teritoriji.
Lokalna pobjeda ili privremena iluzija kontrole
I dok lokalni budžeti bilježe rekordne iznose, a političari ističu odlučnost u borbi protiv industrije igara na sreću, stvarnost ostaje brutalno jasna: novac i dalje pronalazi put. Industrija koja je godinama gradila svoju moć sada mijenja formu, ali ne i suštinu.
Općine mogu zatvoriti vrata, ali ne mogu zatvoriti internet. Mogu povećati takse, ali ne mogu zaustaviti digitalni protok novca. I dok budžeti rastu, pravo pitanje ostaje visiti u zraku – da li vlasti zaista pobjeđuju kladionice, ili samo ubiru veći dio profita dok problem nastavlja rasti, tiši, nevidljiviji i opasniji nego ikada prije.
