Republika Srpska formalno ima Republičku izbornu komisiju (RIK). Ili je, možda, nema. Članovi RIK-a su još u aprilu prošle godine podnijeli ostavke, a krajem jula im je istekao mandat. Ipak, oni i dalje obavljaju funkcije.
Na posljednjoj sjednici RIK-a navedeno je da komisija radi u punom kapacitetu, dok predsjednik RIK-a tvrdi da ostaje na čelu Komisije. Istovremeno, javnost i pravna struka ostaju zbunjeni jer ne postoji jasno pravno rješenje – da li su ostavke članova validne, neopozive, ili ih je neko “odbijao”?
Situaciju dodatno komplikuje konkurs za nove članove RIK-a, koji je u međuvremenu poništio Ustavni sud BiH. Ustavni sud je van snage stavio pojedine odredbe Zakona o referendumu i građanskoj inicijativi Republike Srpske koje se odnose na zadatke RIK-a.
Jasno je da je namjerno stvorena pravna konfuzija, što omogućava da odgovornosti budu izbjegnute, dok sistem vlasti pokazuje pukotine vidljive golim okom.
Formalno, Republičku izbornu komisiju imenuje i razrješava Narodna skupština Republike Srpske, a ne pojedinac. Iako je RIK održala sjednicu, postavlja se pitanje da li su članovi, koji su podnijeli ostavke, imali pravo da odlučuju i raspravljaju, ukoliko ostavke nisu povukli.
RIK ima nadležnosti propisane Izbornim zakonom BiH i Izbornim zakonom RS, koje se tiču izbora na nivou BiH, RS, gradova i opština. Referendum, međutim, ne spada u nadležnosti RIK-a, već bi za njegovu organizaciju trebalo formirati posebnu referendumske komisiju. Svaka odluka NS RS da raspiše referendum o pravosnažnim sudskim presudama ili odlukama CIK-a bila bi neustavna, jer Skupština nema nadležnost za takve odluke.
Konkurs za nove članove RIK-a, i dalje sporan, dodatno potvrđuje apsurd: i nakon odluke Ustavnog suda, Komisija za izbor i imenovanje NS RS poziva se na neustavni zakon. Takvo postupanje može predstavljati krivično djelo neizvršenja odluka Ustavnog suda BiH.
Republika Srpska danas se nalazi u pravnom vakuumu: RIK postoji, ali formalno ne postoji, dok odgovornosti niko ne preuzima.
