U zgradi Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine danas je prezentirano "Idejno rješenje i prateća studija za stavljanje u funkciju Unske pruge". Riječ je o projektu od strateškog, privrednog i demografskog značaja, ne samo za Unsko-sanski kanton (USK), već i za cijelu Bosnu i Hercegovinu. Nakon godina iščekivanja, napravljeni su prvi konkretni koraci. Prvi od četiri elaborata koji predstavljaju tehničku osnovu za revitalizaciju već je završen, a najsvjetliji primjer potencijala ove pruge trenutno predstavlja turistički voz koji na sjeverozapadu naše zemlje ruši sve rekorde posjećenosti.
Ministrica privrede USK Samra Mehdić istakla je da je kanton samoinicijativno izdvojio 150.000 KM kako bi se pruga bar djelimično vratila u život. Rezultat te investicije je turistički voz koji je u periodu od 1. juna ove godine postao prava atrakcija.
"U proteklih mjesec i po dana imali smo preko 8.000 turista koji su koristili voz na destinaciji od Bihaća do Bosanske Krupe, odnosno Bosanske Otoke. Do kraja godine želimo uspostaviti i redovnu liniju na području našeg kantona", naglasila je Mehdić, zahvalivši se Željeznicama FBiH na fantastičnom poslu.
Naredni cilj je, kako ističe, produžetak turističke linije do Martin Broda i Štrbačkog buka, za šta je neophodan dogovor sa Republikom Hrvatskom, dok je dugoročni prioritet uspostavljanje teretnog saobraćaja, što je žila kucavica za krajišku privredu.
Skupa infrastruktura, ali je "najskuplje čekati"
Da se željeznice ne mogu posmatrati od danas do sutra, upozorio je Marijan Jazinović, direktor Željezničke javne korporacije BiH.
"Vodi se politika za jedan dan, a željeznica benefite daje nakon 10, 20, 30 godina. Tamo gdje smo imali uskotračne pruge koje su ukinute, odvijalo se iseljavanje stanovništva. Uz adekvatnu politiku, nadamo se da će željeznica ponovo na zelenu granu", rekao je Jazinović. On ističe da je ovaj projekat, čija se inicijalna faza procjenjuje na oko 700 miliona KM, idealna prilika za povlačenje sredstava iz evropskih fondova.
Predsjedavajući Skupštine USK, Nisvet Jusić, naglasio je da su već započeti razgovori i lobiranja u susjedstvu, uključujući i nedavnu prezentaciju u Ambasadi BiH u Zagrebu.
Republika Hrvatska je završila ogroman ciklus ulaganja u ceste i sada se okreće željezničkoj infrastrukturi, a ministar mora, prometa i infrastrukture RH Oleg Butković već je potvrdio podršku projektu.
Infrastruktura do hrvatske granice je izuzetno skupa i procjenjuje se na preko 1,1 milijardu KM. Ipak, Jusić poručuje da iskustvo pokazuje kako je "najskuplje čekati".
Ministar komunikacija i prometa BiH Edin Forto poručio je da država napokon u rukama ima prvi strateški dokument revitalizacije izrađen po metodologiji međunarodnih finansijskih institucija.
"To smo uradili sa BH Željezničkom korporacijom. Nismo morali angažovati strane konsultante i plaćati pet puta više, jer i ovdje imamo dovoljno struke", naglasio je Forto.
Sljedeći ključni koraci su uvrštavanje Unske pruge na mrežu evropskih koridora kako bi se otvorio put prema bespovratnim EU sredstvima, te formalizacija sporazuma s Hrvatskom, o čemu se već razgovaralo na zajedničkoj sjednici dvije vlade.
Detalji projekta: Šta donosi studija za Unsku prugu?
Projekat revitalizacije obuhvata koridor na relaciji Novi Grad - Bihać - Martin Brod - Knin, čija ukupna dužina iznosi 177,9 kilometara. Upravljanje ovom infrastrukturom podijeljeno je na tri nadležnosti:
Željeznice RS: Upravljaju dionicom Novi Grad - Blatna dugom 19,6 km, koja je trenutno funkcionalna.
Željeznice FBiH: Nadležne su za dionicu Blatna - Martin Brod u dužini od 99,8 km, koja ima ograničenu funkcionalnost.
HŽ Infrastruktura: Upravlja dionicom Martin Brod - Knin dugom 58,5 km, koja je operativno zatvorena od 2010. godine.
Na cijeloj trasi nalazi se čak 47 tunela (ukupne dužine oko 14.246 metara), 46 mostova i 83 putna prelaza. Iako je pruga elektrificirana 1987. godine, kontaktna mreža na dionici između Bihaća i Martin Broda danas je potpuno devastirana, što zahtijeva potpunu rekonstrukciju.
Schengenska barijera i rješenja
Jedan od najvećih izazova na terenu jeste činjenica da pruga čak sedam puta prelazi državnu granicu između BiH i Republike Hrvatske. Od 1. januara 2023. godine, Ministarstvo unutrašnjih poslova Republike Hrvatske, pozivajući se na Šengenska pravila, ne dozvoljava pristup za održavanje pruge na dionici dugoj preko 16 kilometara. Zbog toga je diplomatski prioritet potpisivanje međudržavnog sporazuma (IGA) sa Hrvatskom.
Dobra vijest je da se Faza 1 obnove, na dionici Novi Grad - Ripač (km 0-73,9), može pokrenuti odmah, neovisno o rješavanju graničnog pitanja s Hrvatskom.
Višemilionska investicija i šansa za EU fondove
Preporučena opcija modernizacije (brzine do 100 km/h uz elektrifikaciju i ETCS L1 sisteme) zahtijeva ogromna sredstva. Referentna procjena investicije za BiH dionicu iznosi oko 879 miliona eura bez PDV-a, odnosno više od milijardu eura sa uključenim porezom.
Ipak, finansijska konstrukcija u optimističnom scenariju nudi veliku šansu za našu državu:
Bespovratna sredstva (WBIF): Očekuje se pokrivanje oko 50% troškova, odnosno oko 439,5 miliona eura.
Kreditna sredstva (EIB): Evropska investicijska banka bi kroz zajam finansirala oko 49% iznosa (oko 430,7 miliona eura).
Učešće BiH: Domaće učešće iznosilo bi samo oko 1%, što je oko 8,8 miliona eura.
Strateški i ekonomski benefiti
Ekonomske analize su jasne: svaki uloženi euro vraća 1,46 eura koristi društvu, uz vjerovatnoću pozitivnog ishoda od oko 88 posto. Projekat donosi benefite kroz uštedu vremena za putnike i teret, smanjenje emisije CO2 te jačanje regionalnog razvoja.
Unska pruga je strateški važna kao rezervni zapadni koridor prema EU i luka u Splitu i Pločama, a rješava i porazan podatak da je Bihać od 2023. godine jedini grad u BiH bez ikakve željezničke veze s Evropskom unijom.
Naredni koraci za realizaciju uključuju izradu Studije izvodljivosti, geotehnička istraživanja s provjerom nosivosti mostova, rješavanje ekoloških procedura (Appropriate Assessment) za Nacionalni park Una, te aktivnu kandidaturu za evropsku TEN-T mrežu.
