Epizoda koju pripovijeda ukrajinski producent Aleksandar Rodnjanski baca svjetlo na rane napore da se spriječi rat u Ukrajini i na posebnu ulogu koju Roman Abramovič i dalje igra u kontaktima između Rusije i Ukrajine.
Slučajni susret na aerodromu u Sočiju u jesen 2021. godine kao da je nagovijestio događaje koji će uslijediti mjesecima kasnije u Ukrajini. Ukrajinski producent i režiser Aleksandar Rodnjanski, jedna od najistaknutijih medijskih i kulturnih ličnosti na postsovjetskom prostoru, u svojoj autobiografskoj knjizi prepričava da je tokom tog putovanja upoznao poznatog ruskog voditelja Vladimira Solovjova, koji se upravo vratio s intervjua s predsjednikom Vladimirom Putinom.
Prema Rodnjanskom, Solovjov ga je upozorio da je rat neizbježan i da je ruski predsjednik odlučan da ga započne. Kasnije ga je voditelj ponovo kontaktirao u nadi da će pronaći osobu koja bi mogla posredovati i uvjeriti Putina da odustane od svojih planova. Njih dvojica su se složili oko imena: Roman Abramovič.
U knjizi "Nebulov", Rodnjanski opisuje bivšeg vlasnika engleskog kluba Chelsea kao uglednu, diskretnu i pouzdanu osobu koja je mogla poslužiti kao most komunikacije između stranaka. Međutim, napori nisu urodili plodom i rat je izbio u februaru 2022. godine.
Od početka sukoba, Abramovič je ostao jedna od rijetkih ruskih ličnosti koja je održavala kontakt s objema stranama. Igrao je ulogu u prvim rusko-ukrajinskim pregovorima u proljeće 2022. godine, iako su završeni bez sporazuma.
Njegova uloga ponovo je došla u fokus nakon što je ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski dao intervju za Sky News u kojem je potvrdio da se prošlog mjeseca sastao s Abramovičem u Kijevu. Prema Zelenskom, ruski oligarh je prenio direktnu poruku i zatražio da se komunikacija odvija daleko od očiju javnosti.
Tokom razgovora, Abramovič je nastojao da shvati da li je Ukrajina spremna da razmotri mogućnost mirovnih pregovora. Ukrajinski predsjednik je, prema svojim izjavama, ponovio da Kijev ne namjerava da preda Donbas Rusiji i da neće ponuditi Moskvi takvu političku ili teritorijalnu pobjedu.
Međutim, čini se malo vjerovatnim da će ovi kontakti dovesti do konkretnih rezultata. Ruski predsjednik Vladimir Putin je, tokom Ekonomskog foruma u Sankt Peterburgu, ponovio svoj stav da svaki sporazum mora uključivati priznavanje ruske kontrole nad okupiranim teritorijama na istoku Ukrajine.
Pored svoje uloge u pregovorima, Abramovič je također doprinio postizanju sporazuma o izvozu ukrajinskog žita preko Crnog mora i posredovao je u razmjeni zarobljenika između Rusije i Ukrajine.
Britanske novine Financial Times su ga 2022. godine opisale kao osobu s direktnim pristupom predsjedniku Putinu. Prema izvještajima britanskih medija, Zelenski je čak i sam zatražio od Sjedinjenih Država da odgode uvođenje sankcija Abramoviču zbog njegove uloge posrednika.
U međuvremenu, ruski nacionalistički medij Cargrad, povezan s biznismenom Konstantinom Malofejevim, tvrdi da Abramovič možda vodi novu diplomatsku misiju, ovaj put između Moskve i evropskih prijestolnica. Prema tim izvještajima, imao je kontakte s bivšom njemačkom kancelarkom Angelom Merkel i finskim predsjednikom Alexanderom Stubbom.
Istovremeno, Rodnjanski je u Rusiji u odsustvu osuđen na osam godina zatvora zbog svojih antiratnih stavova, dok je Solovjov postao jedan od najmoćnijih glasova prokremljske propagande. Usred ovih dešavanja, Roman Abramovič ostaje enigmatična figura, sposobna da se kreće između suprotstavljenih strana u sukobu koji i dalje prkosi svim naporima posredovanja.
