Sukob koji uključuje Iran, Israel i Sjedinjene Američke Države razotkrio je duboku promjenu odnosa između Washingtona i Saudi Arabia, nekada najvažnijeg američkog saveznika u Zaljevu.
Najveći potres izazvala je odluka saudijskog vrha da odbije zahtjev administracije Donald Trump za korištenje baze „Princ Sultan“ i saudijskog zračnog prostora tokom planirane operacije protiv Irana. Time je Rijad jasno pokazao da više ne želi automatski slijediti američku strategiju u regionu.
Prema pisanju The Guardian upravo je saudijsko odbijanje ozbiljno zakomplikovalo američke planove za zaštitu tankera u Hormuškom moreuzu i pokazalo koliko je oslabila nekadašnja bezrezervna saradnja dvije države.
Zaokret Saudijske Arabije posebno je značajan jer je Rijad godinama bio ključni partner Washingtona u politici pritiska na Teheran. Danas saudijsko vodstvo procjenjuje da bi direktni sukob s Iranom mogao ugroziti ekonomsku stabilnost cijelog Zaljeva i dovesti rat direktno na njihovu teritoriju.
Ključ nove saudijske politike postao je ambiciozni projekat „Vizija 2030“, kojim prestolonasljednik Mohammed bin Salman pokušava transformisati saudijsku ekonomiju i privući milijarde stranih investicija. Upravo zbog toga Rijad sada insistira na regionalnoj stabilnosti umjesto otvorene konfrontacije.
Dok United Arab Emirates nastavlja jačati sigurnosne veze s Izraelom i zauzima tvrđi stav prema Iranu, Saudijska Arabija paralelno održava komunikaciju s Teheranom i pokušava graditi širu regionalnu ravnotežu uz podršku država poput Egipta, Turske i Pakistana.
U Rijadu sve više vjeruju da bi rušenje iranskog režima izazvalo haos širom regiona, jačanje milicija i novi val nestabilnosti koji bi teško pogodio zaljevske ekonomije i globalno tržište nafte.
Ovakav razvoj događaja pokazuje i širu geopolitičku promjenu — američki uticaj na Bliskom istoku više nije apsolutan. Saudijska Arabija sada nastupa kao samostalna sila koja balansira između Washingtona, Pekinga i Teherana, a ne kao država koja automatski prati američke interese.
