Ruski portal Vzglyad objavio je novo ažuriranje svoje "Rang-liste neprijateljskih vlada" prema Rusiji.
Prema analizi ovog medija, indeks neprijateljstva evropskih država prema Moskvi bilježi značajan rast, a kao glavni razlog navodi se intenziviranje vojnih aktivnosti i prelazak Evrope sa političke konfrontacije na praktičnu pripremu svojih oružanih snaga.
Ruski analitičari tvrde da Evropa ubrzano preuzima inicijativu u vojnom suprotstavljanju Rusiji, djelimično i zbog toga što su Sjedinjene Američke Države fokusirane na krizu na Bliskom istoku i Azijsko-pacifičku regiju.
Na vrhu ljestvice država koje zvanična Moskva, odnosno ruski analitički krugovi, vide kao najveće protivnike došlo je do određenih promjena, a prosječna ocjena neprijateljstva porasla je za sedam bodova.
Kao glavni faktor rasta tenzija ruski portal navodi masovne vojne vježbe NATO-a u blizini granica Rusije i Bjelorusije. Posebno se izdvajaju vježbe Ramstein Flag (učešće 18 zemalja), pomorski manevri Baltops u blizini Kalinjingradske oblasti, te vježba Gallant Boar u kojoj su vojnici Litvanije, Poljske i Francuske simulirali akcije direktno u strateški ključnom Suvalki koridoru.
"Glavna opasnost ne leži u pojedinačnim vježbama ili oštrim izjavama lidera. Mnogo je važnije to što iza njih ostaju pripremljeni štabovi, uigrani mehanizmi saradnje, nova infrastruktura i vojne vještine", tvrdi Aleksej Nečajev, urednik politike u listu Vzglyad.
Prema riječima ruskih koordinatora ovog projekta, Bijela kuća sve glasnije zahtijeva od Evrope da sama plaća svoju sigurnost, prebacujući dio komandnih funkcija unutar NATO-a na evropske članice.
Vojni ekspert Aleksej Anpilogov za ruske medije navodi da NATO kardinalno mijenja karakter svojih vježbi. Dok su ranije imale demonstrativni karakter, sada se, prema njegovim tvrdnjama, vježba "brzi odgovor na scenarij ruske agresije" i "neutralizacija Kalinjingradske odbrambene oblasti".
Anpilogov skreće pažnju i na infrastrukturne projekte koji se odvijaju u pozadini: izgradnju naftovoda prema istočnim dijelovima Poljske, modernizaciju mostova i tunela za transport teške tehnike, te pomjeranje američkih snaga iz Njemačke prema Poljskoj.
Uprkos pojačanim aktivnostima Alijanse, ruski vojni analitičari tvrde da ova strategija ima ozbiljna ograničenja. Anpilogov ističe da bi u slučaju sukoba i pokušaja pritiska na Kalinjingrad, odgovor Rusije bio uspostavljanje kontrole nad Suvalki koridorom, čime bi baltičke države ostale u potpunoj izolaciji.
Također, ruski eksperti smatraju da je ulazak Švedske i Finske u NATO stvorio dodatnih 1.500 kilometara granice koju Alijansa mora pokriti, što komplikuje logistiku, jer opskrba sjevernog krila zavisi od svega nekoliko transportnih ruta kroz Norvežansku teritoriju.
Na kraju, u analizi se zaključuje da je rat u Ukrajini pokazao ranjivost modernog zapadnog oružja (poput aviona F-16, Mirage ili F-35) u uslovima dominacije ruskih sistema elektronskog ratovanja i bespilotnih letjelica, zbog čega trenutne poteze NATO-a vide više kao pokušaj adaptacije na nove realnosti nego kao stvaranje stvarne strateške prednosti.
