Dok bjesni rat u Ukrajini, raste zabrinutost zbog ruske prijetnje koja je daleko manje vidljiva, ali mogla bi biti daleko opasnija za Zapad, piše Newsweek. Tokom poslednjih nekoliko godina Moskva je proizvela niz podmornica koje imaju sposobnost da dosegnu ključne ciljeve u SAD-u ili kontinentalnoj Evropi, a ruska mornarica komanduje jednom od najraznovrsnijih podmorničkih flota na svijetu. Neke podmornice sposobne su da nose balističke projektile s nuklearnim bojevim glavama, što Moskva smatra ključnim za svoje strateško odvraćanje.
Stručnjaci takođe kažu da bi se, u malo vjerovatnom slučaju rata između Rusije i NATO-a, ruska flota koristila kao jedan od alata za upravljanje eskalacijom. Drugim riječima, prijetnja od moskovskih podmornica naoružanih konvencionalnim oružjem omogućila bi joj da odvrati zapadne protivnike od iskorištavanja njihovih prednosti u drugim područjima.
Rusija radi na poboljšanju svoje podmorničke flote od raspada Sovjetskog Saveza 1991. Ruski predsjednik Vladimir Putin u decembru je rekao da će zemlja graditi više podmornica na nuklearni pogon, "što će omogućiti bezbjednost Rusije u narednim decenijama". Prošle nedjelje Aleksej Rahmanov, prvi čovjek Ujedinjene brodogradilištne korporacije sa sjedištem u Sankt Peterburgu, rekao da će ruska mornarica do kraja godine biti popunjena s dvije nove podmornice na nuklearni pogon. Među NATO članicama raste strah da bi Putin mogao upotrijebiti svoju flotu za gađanje podvodnih kablova i kritične infrastrukture, koji su vitalni za globalne komunikacijske sisteme. Francuski predsednik Emmanuel Macron rekao je 20. januar kako želi da njegova zemlja "stekne kapacitet za kontrolu morskog dna" do dubine od 19.600 stopa, kako bi zaštitila "kritičnu podvodnu infrastrukturu".
Rusija svoju pomorsku snagu povezuje sa ekonomskom budućnošću, nacionalnom sigurnošću i sposobnošću uticaja na druge nacije, naveo je Ruski institut za pomorske studije (RMSI), koji sprovodi istraživanje o ruskim vojnim i ekonomskim pitanjima povezanima sa svjetskim okeanima. MikePetersen, direktor RMSI-ja, kazao je za Newsweek da potencijalni napadi na podvodnu kritičnu infrastrukturu širom svijeta predstavljaju "legitimnu i ozbiljnu prijetnju".
"Rusija je najmanje jednu deceniju razvijala vrlo značajne ratne sposobnosti na morskom dnu. Većina njih nalazi se u takozvanom GUGI-ju, to jest ruskoj Glavnoj upravi za istraživanje dubokog mora", kaže Petersen.
Dodaje da organizacija podnosi izvještaje ruskom ministarstvu odbrane i koristi osoblje ruske mornarice za raspoređivanje na svojim brodovima i podmornicama. "Misija je opasna, složena i kritična za rusku bezbjednost", rekao je Petersen. Organizacija raspolaže nizom sredstava, uključujući podmornicu Belgorod koja je sposobna da lansira torpedo na nuklearni pogon.
"Druge podmornice sposobne su ili da postave prislušne uređaje ili eksploziv na stvari kao što su kablovi koji se protežu na velikim dubinama. Ako postoje načini za pristup informacijama u tim kablovima, sposobne su to učiniti; ako žele, mogu postaviti senzore na okeansko dno", rekao je Peterson te pojasnio da uprava ima mogućnosti za špijunažu, sprovođenje aktivnosti upravljanja eskalacijom ili jednostavno za vođenje rata i nametanje troškova protivniku.
"Možete zamisliti šta bi se dogodilo kada bi Rusi presjekli transatlantske internet kablove — to bi imalo ogromne finansijske implikacije i također bi duboko ograničilo komunikacije između SAD-a i kontinentalne Evrope", dodao je. Prošle godine, admiral Tony Radakin, komandant oružanih snaga Ujedinjenog Kraljevstva, rekao je za londonski The Times da su podvodni kablovi koji prenose internet podatke "pravi svjetski informacioni sistem" i da bi se moglo smatrati "ratnim činom" ako bi ih Rusija pokušala oštetiti.
"Ovo je relativno nova aktivnost i jedno od područja u kojima Rusija misli da ima prednost", rekao je Petersen. Podmorski kablovi, posebno podvodni optički kablovi, kritični su delovi fiksne infrastrukture i veoma ih je teško odbraniti. "Budući da imaju sposobnost vođenja naprednog dubokomorskog ratovanja, ovo je asimetrična prednost za Rusiju", dodaje Petersen.
Petersen naglašava da Rusija uvijek nastoji da "iskoristi asimetrije". "Ako imate dio fiksne infrastrukture koji je jako teško odbraniti, a Rusija ima sposobnost napada, onda će krenuti za tim. Zato je ovo važan dio u budućem sukobu između Rusije i NATO-a. Ovo je način da Rusija nametne troškove na asimetričan način, a to je NATO-u vrlo teško odbraniti. Temelj ruskog ratovanja je sposobnost da nametnu cijenu svom protivniku kako bi potkopali političku volju za borbom."
Njord Vege, profesor na Norveškom odbrambenom univerzitetskom koledžu i koautor izveštaja "Ruske arktičke prijetnje", rekao je za Newsweek da je Norveška značajno pojačala patrole na Sjevernom moru.
"Sabotaža gasovoda Sjeverni tok u Baltičkom moru bila je značajna", rekao je Vege. "Rusija je zaustavila sve svoje isporuke Evropi, više-manje. Norveška je barem daleko najveći izvoznik gasa. Naravno, u slučaju sukoba, te podvodne instalacije bile bi ranjive", kazao je. "To se odražava na način na koji ih Norveška, na primjer, štiti: Imali smo brodove NATO-a iz Ujedinjenog Kraljevstva, koji su patrolirali u Sjevernom moru. Čini se da je i više nego jasno da moramo zaštititi te instalacije."
Putin je više puta optužio NATO da direktno učestvuje u sukobima u Ukrajini. S tim prijetnjama dolaze obnovljeni strahovi da bi NATO mogao biti uvučen u sukob. Prema Petersenu, svaki potencijalni rat Rusije protiv NATO-a verovatno će se fokusirati na kopneni rat.
"Međutim, ruska strategija ostavlja mnogo prostora za sukobe u vazdušnim i pomorskim domenama, i mislim da se tu Rusija nada nametnuti najveću stratešku cijenu protiv bilo kojeg potencijalnog protivnika", kaže.
Ruska je namjera, temeljena na njenim strateškim tekstovima, nametnuti troškove korištenjem vazdušnih i pomorskih sredstava protiv fiksne kritične infrastrukture, dodaje Petersen, ističući da je tekući rat u Ukrajini dobar pokazatelj onoga što bi svijet vjerovatno vidio u sukobu protiv NATO.
