Tokom protekle godine, u toku su paralelni pregovori o okončanju rata u Ukrajini: neki o teritoriji i sigurnosnim garancijama, drugi o poslovnim prilikama. U Evropi postoje strahovi da bi američki predsjednik Donald Trump mogao izvršiti pritisak na Ukrajinu da do juna napravi ustupke kako bi osigurala ekonomske koristi.
Prema Economistu, Kremlj je razradio plan kako da Trumpu predstavi "Najveći dogovor". Kiril Dmitrijev, šef ruskog suverenog fonda, nekoliko puta se sastao s Trumpovim izaslanikom Steveom Witkoffom.
Navodno su Americi ponuđeni arktički naftni i plinski projekti, rijetki zemni metali, pa čak i infrastruktura poput tunela ispod Beringovog moreuza. Rusija je pod pritiskom niskih cijena nafte i sankcija, dok Trump želi ekonomske rezultate prije međuizbora u novembru ove godine.
Rusko poslovno okruženje nosi visoke rizike
Međutim, cifra od 12 biliona dolara smatra se pretjeranom, ističe Economist. Analize pokazuju da su stvarne koristi mnogo manje, a Kina je već preuzela veliki dio ruskog tržišta. Prije rata, zapadne kompanije, uglavnom evropske, imale su značajan udio u ruskoj trgovini. Američki uvoz iz Rusije bio je relativno skroman, ali bi se mogao povećati u slučaju mira.
Potencijalne koristi uključuju trgovinu, povrat imovine i učešće u energetskim megaprojektima. Ali ruska ekonomija je manja od italijanske, a njena srednja klasa se smanjuje. Ukidanje skoro 23.000 sankcija bilo bi politički i pravno složeno, a Evropa bi se vjerovatno protivila tome.
Osim toga, rusko poslovno okruženje nosi visoke rizike: slabu pravnu zaštitu, političke pritiske i mogući povratak sankcija u slučaju novog sukoba.
Mnogi sektori su već pod kineskim utjecajem, a megaprojekti na Arktiku zahtijevaju ogromna ulaganja i nose tehničke i tržišne rizike. Sve ukazuje na to da obećani "El Dorado" vjerovatno ne postoji, a politički troškovi približavanja Rusiji mogli bi nadmašiti ekonomske koristi, navodi Economist.
Bijela kuća je odbila potvrditi postojanje takvih prijedloga.
Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski izjavio je 6. februara da su ga obavještajne službe informisale o onome što je opisao kao okvir vrijedan oko 12 biliona dolara za opsežnu ekonomsku saradnju između Moskve i Washingtona.
"Obavještajne službe su mi pokazale takozvani 'Dmitrijevljev paket' koji je on predstavio u SAD-u - radi se o oko 12 biliona dolara", rekao je Zelenski novinarima u Kijevu.
Bijela kuća je dva puta odbila potvrditi postojanje takvih prijedloga u komentarima za Kyiv Independent - prvi put nakon Zelenskijeve objave, a drugi put nakon naknadnog izvještaja Bloomberga. Bloomberg je 12. februara izvijestio da Rusija želi osigurati široko ekonomsko partnerstvo sa SAD-om kao dio aranžmana vezanog za Ukrajinu.
Sedam područja moguće saradnje
Pozivajući se na interni ruski memorandum pripremljen ranije ove godine, Bloomberg je izvijestio da Moskva nastoji ublažiti ograničenja koja su je isključila iz sistema plaćanja u dolarima. Rusija navodno vidi obnavljanje transakcija u dolarima kao dio mogućeg mirovnog sporazuma. Memorandum navodi sedam oblasti potencijalne saradnje SAD-a i Rusije.
Pored povratka na plaćanje u dolarima, Moskva želi dugoročne ugovore za američke avione radi modernizacije ruske komercijalne flote, kao i zajedničke projekte u eksploataciji teško dostupne nafte i proizvodnji tečnog prirodnog gasa.
Prijedlozi također uključuju saradnju u nuklearnoj energiji i proširene projekte rudarstva litijuma, bakra, nikla i platine. Kako bi ponudu učinio privlačnijom, Kremlj signalizira spremnost da uzme u obzir prethodna američka ulaganja u Rusiju i učestvuje u kompenzaciji gubitaka nastalih nakon odlaska zapadnih kompanija s tržišta.
Američke kompanije bi dobile povlašteni tretman ako se vrate na rusko tržište. Plan također predviđa zajedničke napore u globalnoj promociji fosilnih goriva kao alternative takozvanim "zelenim klimatskim politikama".
Peskov: Naravno da nudimo saradnju
Portparol Kremlja Dmitrij Peskov nije 13. februara demantovao postojanje paketa. "Naravno da nudimo saradnju. Naravno, kompanije iz obje zemlje su potencijalno zainteresovane za ovu saradnju - tako se stvaraju zajednički projekti", rekao je Peskov.
Među prijedlozima se ističe ruski zahtjev za vraćanje dolarskih plaćanja, što je politički osjetljivo pitanje. Putin je više puta tvrdio da globalna dominacija dolara slabi i optužio SAD za "parazitiranje" svjetske ekonomije. Obnavljanje dolarskih transakcija značilo bi preokret ruske politike "dedolarizacije".
Od 2022. godine, Rusija je proširila obračune u nacionalnim valutama s partnerima poput Indije i Kine, te unutar BRICS-a. U januaru 2025. godine, američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je da će nametnuti 100% carina članicama BRICS-a ako pokušaju uvesti novu valutu koja bi zamijenila dolar u međunarodnoj trgovini.
Sve ukazuje na to da Moskva svaki potez u vezi s Ukrajinom povezuje ne samo s teritorijalnim i političkim zahtjevima, već i sa sveobuhvatnim resetiranjem ekonomskih odnosa sa SAD-om.
