Iza najave da zemlje EU uskoro planiraju da pokrenu temu raspoređivanja mirovnih snaga na teritoriji Ukrajine, po ocjeni ruskog državnog vrha, „krije se želja da se tamo pošalju trupe NATO da se bore na strani ukrajinskih oružanih snaga“.
Opasna tema
Kako prenose ruski mediji pozivajući se na vojne eksperte „zemlje EU i NATO-a razmatraju sve moguće scenarije uz pomoć kojih se nadaju da će preokrenuti vojnu situaciju u Ukrajini u korist Kijeva“. Kao razlog zbog čega se neće dozvoliti dalazak mirovnih misija jer ne žele da se u „Ukrajini ponovi jugoslovenski scenario“.
Premijer Mađarske Viktor Orban kazao je nedavno da države EU uskoro planiraju da razgovaraju na temu koju su ranije izbjegavale.
A, prema dosadašnjim iskustvima Orban je često govorio ono što Rusija misli, a ne izgovara.
„Blizu smo odluke da u razgovorima sa evropskim liderima bude legitimno i prihvaćeno pitanje da li zemlje članice EU mogu u nekom obliku poslati vojsku mirovnog karaktera u Ukrajinu ili je bolje da je ne šalju. Blizu smo ovoj granici koju ranije nismo mogli da pređemo“, kazao je mađarski premijer.
Plasiranje neistina
Međutim, u izjavi za Sputnik ruski vojni ekspert Aleksej Leonkov kaže da evropske zemlje nemaju pravo da tek tako pošalju mirovnjake na teritorij Ukrajine.
Ruska artiljerija je sve bliže: Ukrajina evakuiše grad koji je oslobodila u septembru
„Za slanje mirovnih snaga, koje bi djelovale u skladu sa Poveljom Ujedinjenih nacija, daje zeleno svjetlo isključivo Vijeće sigurnosti UN. Odnosno, mirovnjaci ne mogu dobiti legitimitet na drugi način. I ovi koje evropske zemlje žele da pošalju su nelegitimni. Međutim, EU sada pokušava da preuzme funkcije Ujedinjenih nacija. Ova akcija evropskih zemalja nije po pravilima međunarodnog prava, nego po onim koje su oni smislili“, objašnjava on. S druge strane javlja se i problem trenutnog predsjedavanja Rusije Vijećem sigurnosti.
Rusi smatraju da te snage koje se namjeravaju poslati nisu mirovne i da će boriti na strani Ukrajine. Slanje mirovne misije Evropa je zagovarala i tokom rusko-ukrajinskog sukoba iz 2014.godine, ali do konkretnog prijedloga nikada nije došlo.
Optužbe prema Zapadu
„Zapad je želio da dovede mirovnjake da stanu na granicu između Rusije i Ukrajine i potpuno izoluju Donbas, odnosno „Lugansku i Donjecku Narodnu Republiku“. Međutim, Rusija se uvijek protivila iz razloga što je ovo ponavljanje onih scenarija koji su bili, na primjer, u Jugoslaviji. Na njenu teritoriju ušao je kontingent NATO-a pod maskama mirovnjaka. I tamo se dogodio „genocid nad srpskim narodom“. Sve je to bilo pod okriljem mirovnjaka. Rusija je, nažalost, tada bila veoma oslabljena. I nije mogla da reaguje. Ali, sada je ruska država u stanju da to uradi. Zato neće dozvoliti da se ponovi scenario kakav se dogodio na teritoriji Kosova, Bosne i Hercegovine ili Hrvatske“, naveo je on.
Ova jeziva neistina izaziva veliku reperkusiju i na Balkan.
Jasno je da se radi o obrtanju teza jer upravo UNPROFOR dozvolio da se 1995. godine dogodi genocid nad Bošnjacima u Srebrenici. To daje vjetar u leđa negatorima genocida na čelu s Miloradom Dodikom da nastavi destabilizirati BiH pod kišobranom ruske politike. To ujedno narušava sigurnosno stanje u regionu koje je ionako pod velikom tenzijom od početka ruske agresije na Ukrajinu. Uz to napeti pregovori Kosova i Srbije mogu također doprinjeti pojačanju napetosti kao nedavna pobjeda na predsjedničkim izborima u Crnoj Gori prosrpski orjentiranog Jakova Milatovića.
Odgovor Kremlja
Povodom najave razmatranja mogućnosti da se u Ukrajini rasporede mirovne snage EU, saopćenjem se oglasio i portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
„Ako je riječ o nekim ozbiljnim pregovorima, onda je to potencijalno izuzetno opasna diskusija. Znate da se slične snage u svjetskoj praksi, po pravilu, primjenjuju uz saglasnost obje strane, u datom slučaju to je veoma opasna tema“, napisao je Peskov.
