U svijetu postoji samo 15 AN/TPY-2 sistema, a njihovo uništenje nije slučajno, već reaguje na dobro definisani smrtonosni lanac balističke raketne odbrane (anti-BMD).
Indirektno učešće moskovskih tajnih službi u podršci Teheranu stvara novu dinamiku u globalnim sukobima, otvoreno izazivajući američku dominaciju na Bliskom istoku. Ova strateška saradnja ima za cilj da "zaslijepi" američku protivvazdušnu odbranu putem razmjene satelitskih informacija i ruske vojne ekspertize.
Neki izvještaji sugeriraju da su obavještajne službe Moskve indirektno uključene u podršku Teheranu. Ruska pomoć Iranu može odražavati dinamiku kojom su neke zapadne zemlje podržale Ukrajinu nakon potpune ruske invazije 2022. godine.
Za sada, Washington šuti. Ali da li je rusko-iransko partnerstvo zaista aktivirano? Članak od 6. marta u Washington Postu privukao je pažnju javnosti.
Citirao je svjedočenja "tri zvaničnika upoznata s obavještajnim izvještajima", koji su govorili pod uslovom anonimnosti, a koji su tvrdili da je Rusija Iranu rekla lokacije američke vojne imovine, uključujući ratne brodove i avione.
Nije nemoguće da su iranski napadi na infrastrukturu komandovanja i kontrole, radare i privremene objekte, poput onih u Kuvajtu gdje je ubijeno 6 vojnika, imali koristi od plana razmjene vojnih obavještajnih podataka između Moskve i Teherana.
Sporazum o sveobuhvatnom strateškom partnerstvu između Irana i Rusije od 17. januara 2025. godine, koji su potpisali ruski predsjednik Vladimir Putin i iranski predsjednik Masoud Pezeshkian, uspostavio je strateško partnerstvo između Moskve i Teherana od 47 tačaka. Cilj mu je bio proširenje ekonomske saradnje, smanjenje uticaja američkih sankcija i jačanje vojne i političke saradnje. Posebna odredba sporazuma predviđala je da će se, u slučaju napada na jednu od strana, druga strana obavezati da agresoru neće pružati nikakvu vojnu ili drugu pomoć koja bi mogla produžiti agresiju.
Također, radi jačanja nacionalne sigurnosti i suprotstavljanja zajedničkim prijetnjama, obavještajne i sigurnosne agencije obje strane razmjenjivale bi informacije i stručnost.
U januaru 2025. godine, izvještaj Instituta za proučavanje rata (ISW) istakao je aktivnu rusku podršku iranskom svemirskom i satelitskom programu, koji bi s vremenom mogao značajno ojačati vojne sposobnosti Teherana, posebno u oblasti nadzora i udara na velike udaljenosti.
Još 2021. godine, Washington je upozorio da će Moskva snabdijevati Iran satelitom Khayyam, lansiranim ruskom raketom Kanopus-V, koji bi mogao poboljšati iransku sposobnost praćenja američkih vojnih ciljeva i imovine na Bliskom istoku.
Ali ruska podrška izgleda nije ograničena samo na isporuku senzora i sistema za rano upozoravanje. Mnogi pokazatelji ukazuju na to da je ruska vojna obavještajna služba pružila operativnu podršku iranskom protivnapadu.
Iran je oborio američki radarski sistem. Od početka sukoba, iranske snage su uništile dva mobilna radara AN/TPY-2 X-band protivraketnog sistema THAAD.
Jedan je rasporedila američka vojska u zračnoj bazi Muwafak Salti u Jordanu, a drugi je pripadao Oružanim snagama UAE. Također su oštetili američki strateški radar za rano upozoravanje AN/FPS-132 u Kataru, koji je korišten za otkrivanje balističkih raketa.
U svijetu postoji samo 15 AN/TPY-2 sistema, a njihovo uništenje nije slučajno, već reaguje na dobro definisani smrtonosni lanac balističke raketne odbrane (anti-BMD).
Neutraliziranje čvorova protivraketne odbrane ima za cilj zasljepljivanje odbrambenog sistema, degradiranje C2 mreže i njenih mogućnosti praćenja, kako bi se omogućila sljedeća faza raketnog napada.
Kao što je izjavila Dara Massicot iz Carnegie Endowmenta, Iran vrši vrlo precizne detekcije na radaru za rano upozoravanje ili preko horizonta na vrlo ciljani način. S obzirom na ograničene satelitske mogućnosti Irana, moguće je da su ruski svemirski kapaciteti pružili mnogo naprednije snimke.
Nicole Grajewski iz Belfer Centra kaže da iranski napadi pokazuju veliku sofisticiranost u odabiru ciljeva i sposobnost savladavanja protivvazdušne odbrane, što kvalitativno nadmašuje performanse prošlih ratova.
Štaviše, ruski ambasador u Britaniji, Andrej Kelin, izjavio je 7. marta da Moskva nije neutralna u borbi protiv Izraela i SAD-a, čime je potvrdio svoju aktivnu podršku Teheranu. Ta podrška se prevodi u informativnu pomoć iranskim operacijama, kinetičku degradaciju radara i identifikaciju visokovrijednih ciljeva.
Kao što je Time nedavno izvijestio, pozivajući se na Roberta Persona (FPRI), Putin je utvrdio da rat s Iranom služi interesima Rusije: višim cijenama energije, globalnom odvlačenju pažnje od Ukrajine i riziku da Amerika bude zarobljena u još jednoj "močvari" na Bliskom istoku.
