Tužilaštvo Bosne i Hercegovine u julu ove godine donijelo je odluku o nesprovođenju istrage u predmetu koji se odnosio na veličanje ratnog zločinca Ratka Mladića na društvenim mrežama.
Razlog obustave istrage, kako je navedeno, jeste odbijanje američkih institucija da dostave tražene podatke o profilu i objavi, pozivajući se na ustavom zagarantovanu slobodu govora u Sjedinjenim Američkim Državama.
Krivična prijava se odnosila na video snimak Ratka Mladića objavljen povodom neustavnog dana Republike Srpske, uz opis „heroj“. Tužilaštvo BiH zaključilo je da „ne postoje osnovi sumnje“ da je prijavljeno lice počinilo krivično djelo, jer nisu pribavljeni traženi podaci putem međunarodne pravne pomoći – sadržaj je u međuvremenu uklonjen.
Penzionisana sutkinja Azra Miletić oštro je reagovala na odluku Ministarstva pravde SAD-a.
– Ministarstvo pravde SAD-a je zauzelo takav stav, to znači da se kod njih sve može govoriti, ako oni misle da je demokratija anarhija, a očigledno to misle. Evropske zemlje to nikad ne bi dozvolile – kazala je Miletić.
Prema njenim riječima, takva međunarodna praksa onemogućava efikasno procesuiranje krivičnih djela u matičnim državama.
– Oni to vrednuju na osnovu svog pozitivnog prava. Tako je uvijek kad je međunarodno krivično-pravna pomoć u pitanju – zemlja od koje se pomoć traži ravna se po svom zakonodavstvu. Ono što je kod njih zabranjeno, pružiće pomoć, a za ono što kod njih nije, neće – pojasnila je Miletić.
Ona je upozorila da ovakav pristup može dodatno otežati rad tužilaštava u BiH, posebno u slučajevima koji se odnose na govor mržnje na društvenim mrežama.
– To će biti borba, jer nemaju sve zemlje isto pravno uređenje. Evropske zemlje se drže konvencije o slobodi govora koja ima ograničenja – može se zakonom ograničiti ako zadire u prava drugih ljudi. To može tako samo Amerika ili neki režimi, meni su to sve režimi – dodala je Miletić.
Prema anonimiziranoj prijavi, sporna objava vrijeđala je dostojanstvo drugog naroda i poticala na mržnju i netrpeljivost. SIPA nije mogla pristupiti podacima jer je sadržaj već bio uklonjen, pa je putem zamolnice zatražena pomoć američkih institucija. Traženi su podaci poput IP adresa, e-maila i brojeva telefona povezanih s računom, ali je američko Ministarstvo pravde odbilo zahtjev navodeći da je riječ o izražavanju zaštićenom Prvim amandmanom Ustava SAD-a.
– Ustav SAD-a ograničava radnje državnih organa za koje se može smatrati da ugrožavaju slobodu izražavanja – naveli su u odgovoru.
Miletić smatra da je načelo slobode izražavanja u SAD-u „preširoko tumačeno“ i da takva praksa može ugroziti domaće istrage.
– Ne mogu da shvatim tu odluku Ministarstva pravde SAD-a. Ali ako je to tako, na nama je da se prilagodimo i tražimo druge načine dokazivanja – istakla je.
Podsjetila je da je ranije dokaze o profilima s društvenih mreža pribavljala direktno od kompanije Meta, posredstvom Federalne uprave policije (FUP).
– Naše pravosuđe nema dovoljno prakse u procesuiranju govora mržnje, i zato se sloboda govora često zloupotrebljava. Nismo se mi time ozbiljno bavili, tužioci ne rade ništa već godinama. Mržnja je uzela tolikog maha da je to postalo nepopravljivo – zaključila je Miletić.