Četvrtački sastanak je dramatično preoblikovan u posljednjih nekoliko dana...
Samit EU, koji je nekada smatran prilikom za jačanje ekonomije bloka, sada je pravi test otpornosti. Lideri koji se sastaju u četvrtak suočavaju se sa žestokim temama: finansijskim opstankom Ukrajine, eskalacijom na Bliskom istoku, transatlantskim tenzijama i dubokim unutrašnjim podjelama oko energetske i klimatske politike.
Četvrtašnji sastanak je dramatično preoblikovan posljednjih dana zbog američko-izraelskog rata protiv Irana i sukoba s Mađarskom oko plana pomoći Kijevu od 90 milijardi eura, pretvarajući ono što je trebalo biti vizionarska diskusija u pokušaj upravljanja više kriza odjednom.
Lideri će i dalje pokušavati da proguraju planove za jačanje konkurentnosti Evrope, od produbljivanja jedinstvenog tržišta do ublažavanja tereta za preduzeća. Međutim, te dugoročne ambicije rizikuju da budu zasjenjene neposrednijim geopolitičkim sukobima, zajedno sa intenzivnim diskusijama o energetskoj, odbrambenoj i migracijskoj politici kontinenta, navodi se u nacrtu zajedničke izjave nakon samita koju je dobio na uvid POLITICO.
1.) Pitanje od 90 milijardi eura: Mađarska protiv svih
Paket pomoći Ukrajini od 90 milijardi eura, koji će odrediti sposobnost Kijeva da nastavi da se brani od ruske agresije, zavisi od toga da li će Mađarska ukinuti svoj veto. Lideri EU su se u decembru složili da obezbijede sredstva. Međutim, mađarski premijer Viktor Orbán je kasnije odustao od sporazuma i blokirao ga zbog spora s Ukrajinom oko oštećenog naftovoda kojim se ruska nafta prenosi u Centralnu Evropu.
Budimpešta je optužila Kijev da pokušava stvoriti energetsku krizu u Mađarskoj prekidom isporuka ruske nafte i saopštila da neće odobriti isplatu novca dok se protok ne obnovi. Evropska komisija je u utorak saopštila da je ponudila pomoć u popravci naftovoda i da je Ukrajina prihvatila, što je povećalo nade u napredak.
Ovaj potez bi mogao navesti Mađarsku da ukine veto, rekao je diplomata upoznat s razmišljanjem Budimpešte, govoreći pod uslovom anonimnosti kao i drugi u ovom članku kako bi razgovarao o osjetljivim pregovorima. Ali Orbán je zauzeo prkosan ton u videu objavljenom nakon objave Komisije, rekavši: "Ako nema nafte, nema ni novca." To ga ostavlja izoliranim od gotovo svih ostalih lidera osim slovačkog Roberta Fica. Najnoviji nacrt i dalje ukazuje na isplatu kredita do početka aprila, rok koji će lideri pokušati spasiti u svojim pregovorima.
2.) Hormuška dilema: Iranske prijetnje nevoljnoj Evropi
Teheranski napadi na brodove u Hormuškom moreuzu, vitalnoj tranzitnoj tački za naftu, podigli su globalne cijene nafte i prisilili Evropu da razmisli o tome da li da se uključi. Jedna od ideja bila je proširenje mandata pomorske misije EU na Bliskom istoku, Aspides, kako bi se evropskim ratnim brodovima omogućilo patroliranje plovnim putem. Ministri vanjskih poslova bloka su to u ponedjeljak brzo isključili.
„Niko ne želi biti aktivno uključen u ovaj rat“, rekla je šefica diplomatije EU, Kaja Kallas, nakon sastanka stranih izaslanika. Umjesto toga, lideri će pozvati na jačanje postojećih pomorskih misija, Aspides i Atalanta, sa „većim resursima“, a da se njihov doseg ne proširi na Hormuz, prema nacrtu zaključaka samita. U tekstu se naglašava da operacije moraju ostati u skladu sa svojim mandatima. Diplomata iz regije Perzijskog zaljeva rekao je da pažljivo prate, ali da ne očekuju nikakve veće promjene od lidera EU, poput produženja mandata Aspidesa ili pokretanja zajedničkih operacija s trećim zemljama.
3.) Transatlantski tremori: Trump protiv evropskih prijestolnica
Odbijanje Evrope da interveniše u Hormuškom moreuzu razljutilo je američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji je rekao da bi bilo "vrlo loše za budućnost NATO-a" ako zemlje EU ne bi djelovale. Ta frustracija samo raste. Republikanski senator Lindsey Graham rekao je da je razgovarao s Trumpom o nespremnosti Evrope da obezbijedi sredstva za održavanje otvorenog moreuza i da ga "nikada u životu nije čuo tako ljutog".
Eskalacija dolazi u vrijeme kada su odnosi između EU i SAD-a već zategnuti. Španija je otvoreno prkosila Trumpu zbog sukoba s Iranom, odbijajući dozvoliti SAD-u da koristi svoje baze i suočavajući se s trgovinskim odmazdom Washingtona. Francuski predsjednik Emmanuel Macron je intervenirao kako bi podržao Madrid i signalizirao evropsku solidarnost, dok su drugi lideri zauzeli oprezniji ili mješoviti stav o tome koliko daleko treba odgovoriti. Trump možda neće biti na službenom dnevnom redu, ali njegov pritisak će dominirati samitom - i pogoršati već napete debate o odbrani, trgovini i zavisnosti Evrope od SAD-a.
4.) Slučaj ETS: Italija, Poljska i drugi protiv Komisije
Veliki spor se zahuktava oko Sistema EU za trgovanje emisijama između grupe država članica i izvršne vlasti EU. Deset država članica EU poslalo je pismo Komisiji uoči samita u četvrtak, zahtijevajući ubrzanje planirane revizije Sistema za trgovanje emisijama, temelja klimatske politike bloka koja prisiljava velike zagađivače da plaćaju.
Poljska, Češka, Slovačka, Rumunija, Grčka, Mađarska, Italija, Bugarska, Austrija i Hrvatska traže od izvršne vlasti EU da preispita shemu najkasnije do kraja maja, tvrdeći da ona šteti njihovim industrijama i doprinosi rastu cijena energije.
Ali se ne slažu svi, a dva zvaničnika EU iz zemalja koje podržavaju ETS kažu da sistem ograničenja i trgovine emisijama treba da ostane na snazi. Prvi zvaničnik tvrdio je da on ne doprinosi energetskoj krizi i da zapravo pomaže evropskoj ekonomiji, s prihodima potrebnim za zelenu tranziciju. Na energetskom planu, vjerovatne su i niže cijene gasa, iako se neće sve zemlje složiti s tim, prema riječima visokog zvaničnika njemačke vlade. Prema nacrtu zaključaka, lideri EU će naložiti Komisiji da "bez odlaganja predstavi niz privremenih ciljanih mjera" za snižavanje cijena energije.
5.) Konkurentnost, EU naspram same sebe
Uprkos krizama koje su na vrhu dnevnog reda, lideri će i dalje pokušati da nastave s planovima za oživljavanje evropske ekonomije, nadograđujući se na razgovore na februarskom samitu u Alden Biesenu, u Belgiji. Većina prijedloga je u suprotnosti s nastojanjima "Jedna Evropa, jedno tržište" za produbljivanje jedinstvenog tržišta, olakšavajući kretanje robe, usluga, kapitala i ljudi širom bloka. U nacrtu zaključaka navodi se da će lideri podržati nova korporativna pravila, nazvana "EU Inc.", kako bi se pomoglo startupima da se prošire preko granica, kao i "jednostavan, ujedinjen i dobrovoljan sistem elektronskog deklariranja" kako bi se olakšalo poslovanje u različitim zemljama.
Cilj je preći s razgovora na implementaciju, s konkretnim koracima i rokovima, rekao je drugi diplomata EU. Ali, iako postoji široka saglasnost o potrebi za reformom, i dalje postoje podjele oko toga da li energetske i klimatske politike EU - posebno Sistem trgovine emisijama - ometaju rast. Ova podjela, gdje zemlje u centralnoj, istočnoj i južnoj Evropi insistiraju na promjenama, a druge, uključujući nordijske zemlje, pružaju otpor, vjerovatno će biti ključno bojno polje za konkurentnost.
