Dan grada Sarajeva obilježen je prije dva dana uz brojne manifestacije, a njegova simbolika je u oslobođenju grada u Drugom svjetskom ratu, te i što je na taj dan počela opsada grada 1992. godine, koja je trajala 1.425 dana.
Nakon agresije na BiH 1990-ih, u Sarajevu su, neprihvatljivo, pojavile se i neke ulice koje nas sjećaju upravno na mračna vremena Drugog svjetskog rata.
Historijski fakti
U konzervativnim bošnjačkim krugovima nije se nikada usudilo ići u smjeru promjena naziva ulica, ali je simptomatično kako su od toga odustali i oni koji su se predstavljali kao progresivni.
Naime, iz SDP-a su za vrijeme bivstovanja u opoziciji bombardirali tim prijedlozima, a od toga su očito odustali kada su dobili udobne fotelje vlasti. I dok je Zagreb odlučio da mijenja kontroverzne nazive, u Sarajevu je posljednji takve prijedloge upućivao Igor Stojanović, koji već skoro četiri godine nije zastupnik u Skupštini KS, nego je potpredsjednik FBiH.
Naša stranka je o pitanju prošlosti na istom ideološkom stavu kao i SDP, ali također se nisu nikada usudili u proteklih nekoliko godina da idu s ovim prijedlogom. Očito su im odnosi s već potpunom raspadnutim NiP-om bili preči od historijskih fakata.
Tako umjesto ulice narodnog heroja Fuada Midžića danas imamo ulicu Mustafe Busuladžića, koji je Drugi svjetski rat proveo u leglu fašizma Rimu, radeći za proustaško glasilo „Osvit“ i „Radio Rim“, gdje je vodio intervjue s ljudima koji su govorili kako je „Hitler veliki prijatelj muslimana“. Njegovi javni stavovi o Jevrejima bili su izrazito antisemitski i bliski nacističkoj ideologiji.
Pet godina
U Sarajevu ulicu ima i efendija Muhamed Pandžo, koji je otvoreno zagovarao osnivanje Handžar divizije i poticao formiranje muslimanskih milicija. Nakon rata osuđen je na deset godina zatvora.
Isto važi i za Huseina Đozu, imama 28. regimente iste SS-divizije, koji je, iako kasnije rehabilitiran kao teolog, bio osuđen na pet godina zatvora i gubitak građanskih prava.
Uloga Alije Nametka
Postoje i sporenja o ulozi Alije Nametka, koji je je bio upravnik Narodnog pozorišta u Sarajevu za vrijeme Nezavisne Države Hrvatske, a bavio se i pisanjem za proustaške listove. On je nakon Drugog svjetskog rata osuđen na 15 godina zatvora, a odležao je devet.
