Dok Skupština KS retroaktivno planira energetske bilanse, podaci sa terena pokazuju poražavajuću realnost: potrošnja uglja i drveta je u posljednjih 15 godina skoro udvostručena...
Odluka rukovodstva Skupštine Kantona Sarajevo da se "Bilans energetskih potreba za 2024. i 2025. godinu" razmatra tek u 2026. godini izazvala je oštre reakcije opozicije.
Almir Bečarević, predsjednik sarajevskog vijeća Stranke za BiH i stručnjak za energetska pitanja, ocijenio je ovakav potez apsurdnim i besmislenim, naglasivši da se o strateškim potrebama raspravlja tek nakon što one postanu prošlost.
Međutim, mnogo opasnija od administrativnog kašnjenja je energetska slika koju ovi dokumenti otkrivaju. Analiza podataka od 2010. do 2024. godine pokazuje drastičan zaokret ka zagađivačima. Potrošnja čvrstih goriva u kantonu porasla je sa 91.191 tone u 2010. godini na čak 169.251 tonu u 2024. godini, što predstavlja porast od skoro 90 posto. Istovremeno, prirodni gas, koji je u Sarajevo doveden primarno radi zaštite zraka, bilježi konstantan pad. Dok je 2010. godine Sarajevo trošilo blizu 148 miliona standardnih kubnih metara gasa, taj broj je do 2024. godine pao na 132 miliona.
Poseban paradoks predstavlja infrastruktura: prema zvaničnim podacima "Sarajevogasa", u kantonu postoji 89.000 priključaka, ali registrovana potrošnja bilježi se na tek nešto više od 58.000 kupaca. To znači da oko 30.000 domaćinstava posjeduje gasni priključak, ali ga iz ekonomskih ili drugih razloga ne koristi, vjerovatno se grijući na ugalj i drva. Bečarević ističe da su ovi podaci direktan dokaz zašto je zrak u Sarajevu zagađen. Kao ključne razloge navodi drastičan porast upotrebe čvrstih goriva, pad potrošnje gasa i ogroman broj "mrtvih" gasnih priključaka. Na sve to treba dodati i opterećenje saobraćaja koji je narastao na 170.000 vozila, od kojih većina ne ispunjava moderne ekološke standarde.
Kritikujući mjere Vlade KS, Bečarević navodi da su trenutna ulaganja nedovoljna. Kredit od 22,7 miliona eura, kojim se planira subvencioniranje 4.500 objekata za prelazak na pelet ili toplotne pumpe, pokriva tek desetinu od procijenjenih 45.000 domaćinstava koja koriste čvrsta goriva. Prema njegovim procjenama, stvarni trošak prelaska na ekološki prihvatljive sisteme iznosi oko 500 miliona KM.
Ako je zrak 2010. godine bio čišći, rješenje je jasno. Umjesto retroaktivnih i besmislenih dokumenata, tema Skupštine mora biti zaustavljanje trenda rasta upotrebe čvrstih goriva, poručio je Bečarević, pozvavši članove Vlade da bar pročitaju vlastitu Strategiju ograničenja korištenja uglja 2023-2033, kako bi konačno dobili neku konkretnu ideju za rješavanje ovog gorućeg problema.
