Skupština Republike Srpske raspravlja o Nacrtu Krivičnog zakona koji predviđa kriminalizaciju klevete.
Mišljenja poslanika su podijeljena.
Dok jedni smatraju da u prijedlogu kažnjavanja klevete nema ništa sporno, drugi tvrde da je riječ o uvođenju verbalnog delikta i vraćanju Republike Srpske desetine godina unazad.
Poslanicima je sporno što ni kleveta ni uvreda izazvana objavljivanjem informacije iz privatnog života nije definisana u odredbama Nacrta ovog zakona, što ostavlja prostora da se proizvoljno tumači.
Mirna Savić-Banjac iz PDP-a kazala je da je nedopustivo na ovaj način uskraćivati slobodu izražavanja. Ona je također podsjetila da su političari prvi uveli uvredu u svakodnevni politički govor, a neki se nisu libili niti da javno vrijeđaju novinare, aludirajući na predsjednika entiteta Republika Srpska Milorada Dodika.
Predstavljajući Nacrt zakona o kleveti Dodik ponovo vrijeđao novinare
Također je kazala da bi prva pretpostavka da se ove odredbe usvoje trebalo da bude nezavisno pravosuđe, koje bi procesuiralo eventualne slučajeve profesionalno i nepristrasno.
Srđan Todorović iz Kluba poslanika Socijalističke partije podsjetio je na upozorenja međunarodne zajednice i rekao da, bez obzira na to hoće li zakon biti usvojen ili ne novinari trebaju da traže donošenje propisa za zaštitu novinara i medija kojima svoj posao obavljaju u skladu sa profesionalnim standardima i novinarskom etikom.
"Nacrtom zakona o izmjenama i dopunama Krivičnog zakonika Republike Srpske propisano je da ko objavi ili prikaže spis, portret, fotografiju, video-zapis, film ili fonogram ličnog karaktera bez pristanka lica koje je spis sastavilo ili na koga se on odnosi, kazniće se novčanom kaznom ili kaznom zatvora do dvije godine", rekao je ministar pravde Miloš Bukejlović u Narodnoj skupštini Republike Srpske.
Prema nacrtu, za klevetu su predviđene novčane kazne u iznosima od oko 5.000 do čak 120.000 KM. Veće kazne propisane su u situacijama kad je kleveta iznesena u medijima, uključujući i društvene mreže ili na javnom skupu.
Najviše kazne predviđene su za one koje "javno izlože poruzi ili preziru" lica ili grupu zbog pripadnosti određenoj rasi, boji kože, vjeri, nacionalnosti ili zbog etničkog porijekla, seksualnog opredjeljenja ili rodnog identiteta.
Protiv kriminaliziranja klevete su novinari zaposleni u medijima. Smatraju da su izmjene zakona usmjerene protiv sloboda, te da mogu dovesti do samocenzure.
Iz Vijeća Evrope su u dvije rezolucije naglasili da nije u skladu sa standardima ljudskih prava da kleveta bude u okviru krivičnih zakona. Misija Organizacije za sigurnost i suradnju u Evropi (OSCE) u BiH ranije je pozvala nadležne da odustanu od kriminaliziranja klevete.
Vijeće Evrope poručilo: Kriminalizacija klevete neprihvatljiva
Reagovali su i Delegacija EU u BiH ističući da je nacrt zakona protivan međunarodnim preporukama. Iz Ambasade SAD-a u BiH su naveli da represivne vlasti koriste takve zakone na štetu novinara.
BiH je u decembru prošle godine dobila kandidatski status.
Kao uvjet je ostalo da zemlja mora garantirati slobodu izražavanja i medija i zaštitu novinara, posebno osiguravanjem odgovarajućeg sudskog postupanja u slučajevima prijetnji i nasilja nad novinarima i medijskim radnicima.
U posljednjem izvještaju Reportera bez granica za 2022. godinu, Bosna i Hercegovina je među slabije rangiranim državama kada se mjere medijske slobode.
