Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt ponovo je otvorio pitanje svog mogućeg povlačenja, ali i budućnosti međunarodne uprave u zemlji, ističući da je neizvjesno ko bi ga mogao naslijediti i u kojem pravcu će se razvijati uloga OHR-a.
U intervjuu za Die Presse, Schmidt je naglasio da je njegovo povlačenje povezano s širim političkim dogovorima i potrebom da se definiše naredni korak međunarodne zajednice u BiH.
“Važno bi bilo znati ko će biti moj nasljednik i novi predstavnik međunarodne zajednice. Ali o tome još nema jasnoće. U tom smislu trenutno svoj posao obavljam kao pilot pri slijetanju na aerodrom u Sarajevu - po pravilima vizuelnog letenja”, rekao je Schmidt i podsjetio da mandat OHR nije vremenski organičen ali da mu je sugerirano da se povuče: .
“Mandat OHR-a nije vremenski ograničen. Ali, kao i nekim mojim prethodnicima, i meni je sada sugerisano da napravim prostor za nekoga drugog”, kazao je, te odgovorio i na pitanje o mogućem američkom pritisku: .
“To je gotovo opipljivo. Mogu samo reći da je postojala ili postoji ideja koja glasi: hajde da pokušamo nešto novo”, naveo je u razgovoru za Die Presse.
Govoreći o ključnim otvorenim pitanjima u Bosni i Hercegovini, Schmidt je posebno izdvojio problem državne imovine, koji, kako kaže, ima direktan uticaj na investicije i velike infrastrukturne projekte.
Jedna od tačaka koja je u središtu toga jeste još neriješeno pitanje postupanja s državnom imovinom, koja obuhvata oko 30 posto teritorije. Taj problem blokira investicije i igra ulogu i kod planirane izgradnje američkog gasovoda s hrvatskog Jadrana, rekao je Schmidt.
On smatra da postoje rješenja, ali da ih ne želi nametati bez šire političke saglasnosti domaćih aktera.
“Moje ladice su pune prijedloga. I pozivanjem na javni interes sigurno bi se mogla pronaći zakonska rješenja jasno zadana od Ustavnog suda. Samo ja to ne želim raditi dok ne postoji spremnost najvažnijih aktera da to podrže. Ne želim da nakon toga ponovo počne spor oko toga da li je to bilo ispravno ili ne. Nedostatak političke volje za konsenzus osnovno je zlo, podmukla bolest u Bosni i Hercegovini”, poručio je.
Schmidt je u nastavku razgovora kritikovao političku klimu u zemlji, ističući razliku između svakodnevnog života građana i političkih narativa.
“Ljudi su u svakodnevnom suživotu mnogo dalje od politike. Političari su ti koji njeguju narative etnonacionalizma i svjesno ih raspiruju. Pitanje, dakle, nije mogu li ljudi ovdje živjeti zajedno, nego kako organizovati multietničku strukturu koja polazi od principa tolerancije i prihvatanja. To ovdje do sada nemamo”, rekao je Schmidt.
Iako smatra da OHR ne može ostati trajno rješenje, upozorava da trenutno ne vidi alternativu koja bi osigurala stabilnost.
“Pitanje je opravdano i ni ja ne vidim da funkcija OHR-a i princip međunarodnog intervencionizma mogu trajno, ili još narednih 30 godina, biti rješenje. Ali, osim vremenskog pitanja, postavlja se i pitanje postoji li u ovom trenutku nešto bolje. Funkcionalnost države i dalje je slaba. Istovremeno se dejtonski ustav često ne koristi za postizanje konsenzusa, nego za blokadeEU je države Zapadnog Balkana 2003. pozvala da pristupe Uniji. Dvadeset i tri godine kasnije, za Bosnu i Hercegovinu još nisu ni otvoreni pristupni pregovori. Dok se to ne promijeni, potreban je OHR”, kazao je Schmidt.
On je istakao da je tokom svog mandata ipak postignut određeni napredak u BiH.
“U pet godina mog mandata mnogo toga se poboljšalo. Mojim djelovanjem politička sposobnost za djelovanje u ovoj zemlji definitivno je poboljšana. Naprimjer, pobrinuo sam se da u entitetu Federacija, nakon četiri godine tehničke vlade, 2022. konačno bude formirana vlada s parlamentarnom većinom. Promijenio sam izborno pravo tako da se mogućnosti za izborne prevare smanjuju. Aktivisti za građanska prava sada s ozbiljnom zabrinutošću pitaju hoće li reforme za izbore 4. oktobra biti provedene ako Schmidt sada ode”, kaže Schmidt.
Schmidt također naglašava da se ovlasti OHR-a mogu postepeno smanjivati tek uz jačanje uloge Evropske unije kroz pregovarački proces.
“Onog trenutka kada jednom počnu pristupni pregovori s EU, Unija će imati snažniji uticaj na zakonodavstvo. Ovlasti OHR-a tada se mogu i moraju postepeno smanjivati”, rekao je.
Govoreći o evropskim integracijama i geopolitičkom kontekstu, Schmidt upozorava na rizik stagnacije i uticaja drugih globalnih aktera.
“Podrška EU među stanovništvom je visoka. Zemlji je potrebna evropska integracija i kako bi se smanjile i omekšale mentalne granice među etničkim grupama. Ali dosadašnji instrumenti EU, poput ‘mrkve’ pretpristupne pomoći, ne funkcionišu, između ostalog i zato što je podrška EU među ovdašnjim političarima često više retoričke prirode”, rekao je.
On smatra da Evropska unija mora promijeniti pristup, ali i jasno definisati vlastite interese u regionu.
“Trebalo bi nam instrumentarij koji sprečava da destruktivna nevoljnost paralizira integracijski projekat. Istovremeno se mora paziti da se s previše uslova za pristupne pregovore ne stvori mogućnost za još više unutrašnjih blokada. EU mora, s jedne strane, razumjeti da je put za Bosnu i Hercegovinu teži. S druge strane, trebala bi imati vlastiti interes da ovdje ne nastane ulazna tačka za ruske interese”, rekao je Schmidt.
Na kraju razgovora, visoki predstavnik je izrazio optimizam u budućnost zemlje, posebno ističući mlade generacije.
“Da, mladi ljudi. Oni su Evropljani, bez obzira na religiju – i tako se osjećaju. Pogledajte bh. reprezentaciju na Svjetskom prvenstvu, među igračima više uopće nema etničke diferencijacije - barem dok se slavi”, rekao je Schmidt.
