Visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Christian Schmidt u svom redovnom izvještaju upućenom Vijeće sigurnosti Ujedinjenih nacija upozorio je na nastavak političke i institucionalne krize u zemlji, uz ocjenu da je sigurnosna situacija stabilna, ali i dalje osjetljivo krhka.
Dokument, koji će biti razmatran 12. maja, detaljno opisuje blokade u radu državnih institucija, usporene reformske procese i pojačanu političku retoriku koja, prema ocjeni visokog predstavnika, dodatno produbljuje postojeće podjele u društvu.
Institucije pod pritiskom političkih blokada
Schmidt navodi da politički akteri u BiH ne pokazuju dovoljno spremnosti za kompromis i dogovor o ključnim državnim pitanjima. Zbog toga su, kako se ističe, mnogi zakonski prijedlozi zaustavljeni u parlamentarnoj proceduri, što direktno usporava evropski put zemlje.
Poseban problem predstavljaju stalne blokade u odlučivanju, koje, prema izvještaju, narušavaju funkcionalnost institucija i slabe njihov kapacitet da odgovore na ekonomske i političke izazove.
Osporavanja nadležnosti i otvorena politička pitanja
U izvještaju se upozorava i na sve češće pokušaje prebacivanja nadležnosti sa državnog na niže nivoe vlasti, što dodatno komplikuje politički sistem. Među otvorenim pitanjima istaknuta je i državna imovina, koja ostaje jedna od glavnih prepreka za realizaciju investicija i infrastrukturnih projekata.
Schmidt ujedno naglašava da ovakva situacija usporava ekonomski razvoj i ostavlja dugoročne posljedice po stabilnost države.
Političke poruke koje produbljuju podjele
Poseban dio izvještaja posvećen je političkim porukama i retorici koje, prema ocjeni visokog predstavnika, doprinose jačanju etničkih podjela i narušavanju povjerenja među zajednicama.
U tom kontekstu se spominju i izjave i politički stavovi koji se odnose na regionalna pitanja i moguće teritorijalne reorganizacije, uz upozorenje da takvi narativi dodatno destabilizuju političku atmosferu u zemlji.
Ekonomski i medijski izazovi
Schmidt upozorava i na blokade u ekonomskom sektoru, uključujući finansijske sporove između različitih nivoa vlasti i nefunkcionalnost pojedinih državnih institucija. Kao posebno zabrinjavajući problem navodi se i teška finansijska situacija javnih servisa i pritisci na medije.
Potreban hitan politički dijalog
U završnom dijelu izvještaja, visoki predstavnik poručuje da Bosna i Hercegovina ulazi u osjetljiv period i da je bez ozbiljnog političkog dijaloga i deblokade institucija rizik od dublje krize sve veći.
