Iako je do Općih izbora u Bosni i Hercegovini ostalo još manje od tri mjeseca, politička kampanja već je u punom jeku.
Nakon isteka roka za predaju kandidatskih lista postalo je jasno da će građani ponovo gledati dobro poznati politički obračun u kojem će dominirati velika obećanja, međusobne optužbe i borba za kontrolu nad institucijama.
Najveću pažnju, kao i u prethodnim izbornim ciklusima, privlači utrka za Predsjedništvo Bosne i Hercegovine. Iako ova institucija nema najveće izvršne ovlasti u državi, mjesto člana kolektivnog šefa države već decenijama predstavlja jedan od najvažnijih simbola političke moći i nacionalnog utjecaja.
Ove godine u utrku ulazi sedam kandidata, među kojima su i političari koji su već obnašali najviše državne funkcije. Građanima će se ponovo ponuditi neka već poznata imena, ali i kandidati koji pokušavaju uvjeriti birače da upravo oni predstavljaju promjenu nakon godina političkih kriza, blokada i međusobnih sukoba.
Za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH kandiduju se aktuelni član Predsjedništva Denis Bećirović, predsjednik Stranka demokratske akcije Bakir Izetbegović, te Semir Efendić, Fahrudin Radončić i Slaven Kovačević. Za hrvatskog člana kandidovali su se Darijana Filipović ispred Hrvatska demokratska zajednica Bosne i Hercegovine i Zdenko Lučić.
Već sada je jasno da će glavna politička borba biti vođena oko pitanja identiteta, odnosa između naroda, državnih institucija i budućeg smjera Bosne i Hercegovine. Umjesto konkretnih ekonomskih programa i rješenja za probleme građana, dosadašnja politička praksa pokazuje da kampanje često završe u nacionalnim prepucavanjima, optužbama za izdaju i međusobnim napadima.
Stare stranke traže novi mandat, opozicija obećava promjene
Stranke koje su godinama prisutne na političkoj sceni ponovo izlaze pred birače sa porukama o zaštiti interesa naroda i države. Međutim, kritičari upozoravaju da se iza tih poruka često krije pokušaj očuvanja političkih pozicija koje su pojedine stranke gradile decenijama.
Savez stranaka koje podržavaju Denisa Bećirovića pokušava predstaviti njegovu kandidaturu kao nastavak politike jačanja državnih institucija. Iz SDP-a BiH poručuju da imaju podršku velikog broja stranaka i da žele zadržati kontinuitet državne politike.
S druge strane, SDA ponovo pokušava vratiti snažniju političku poziciju nakon perioda provedenog u opoziciji na državnom nivou. Njeni predstavnici tvrde da nude zaštitu interesa države i Bošnjaka, dok protivnici stranke smatraju da se radi o povratku starog političkog modela koji je godinama dominirao Federacijom BiH.
Koalicije protiv blokada ili borba za podjelu funkcija?
Posebnu pažnju privlači formiranje širokih predizbornih saveza. "Koalicija za državu", koju čine SDA, SDP, SBB, NES, PDA i BH Zeleni, pokušava napraviti politički prodor u entitetu Republika Srpska i osigurati zastupljenost stranaka sa sjedištem u Federaciji BiH.
Predstavnici koalicije tvrde da je njihov cilj zaštita države i jačanje institucija, dok politički protivnici takve saveze često vide kao pragmatične dogovore čiji je osnovni cilj osvajanje što većeg broja mandata i ulazak u vlast.
Upravo će raspored mandata nakon izbora pokazati da li su velike koalicije zaista rezultat političkog programa ili samo privremeni savez stranaka koje žele podijeliti funkcije.
HDZ BiH ponovo u fokusu zbog hrvatskog člana Predsjedništva
Kandidatura Darijane Filipović ponovo otvara jedno od najspornijih političkih pitanja u BiH – izbor hrvatskog člana Predsjedništva.
HDZ BiH godinama tvrdi da Hrvati nemaju stvarnu mogućnost da sami izaberu svog predstavnika zbog načina glasanja u Federaciji BiH, dok političke stranke koje podržavaju Željka Komšića odbacuju takve tvrdnje i insistiraju da svaki građanin ima pravo glasati za kandidata kojeg želi.
Upravo će ova tema gotovo sigurno biti jedno od glavnih oružja u kampanji, jer pitanje izbora članova Predsjedništva već godinama izaziva duboke političke sukobe između Sarajeva i Mostara.
Građani ponovo između velikih obećanja i starih problema
Dok političke stranke predstavljaju liste sa stotinama kandidata, građani Bosne i Hercegovine i dalje se suočavaju s problemima koji se ponavljaju iz izbornog ciklusa u izborni ciklus – odlaskom mladih, ekonomskom nesigurnošću, korupcijom, slabim institucijama i političkim blokadama.
Upravo zbog toga dio javnosti smatra da se izborna kampanja ponovo pretvara u borbu političkih elita za funkcije, dok svakodnevni problemi građana ostaju u drugom planu.
Sa sedam kandidata za Predsjedništvo BiH i velikim brojem stranaka koje ulaze u izbornu utrku, predstojeći izbori već sada najavljuju novu političku neizvjesnost. Ostaje pitanje hoće li birači nagraditi postojeće političke strukture ili će kazniti stranke koje su godinama imale priliku da mijenjaju stanje u zemlji.
Jedno je sigurno – do izbornog dana Bosnu i Hercegovinu očekuje još jedna kampanja puna teških riječi, velikih obećanja i borbe za politički opstanak.
