Generalni sekretar NATO-a Mark Rutte oštro je kritikovao Sloveniju zbog načina na koji predstavlja svoje odbrambene troškove.
U pismu upućenom tehničkom premijeru Robertu Golobu početkom maja, Rutte upozorava da niski odbrambeni izdaci Slovenije u vrijeme krize "potkopavaju našu kolektivnu sigurnost". NATO tvrdi da je Ljubljana vještački napuhala brojke kako bi dostigla cilj od dva posto BDP-a, dok je stvarna potrošnja mnogo niža.
Razlika od 300 miliona eura
Prema službenim podacima koje je Slovenija dostavila Alijansi, država bi 2025. godine trebala izdvojiti 2,01 posto BDP-a za odbranu, što predstavlja povećanje od 51 posto u odnosu na prethodne godine.
Međutim, prema procjenama NATO-a, ovaj skok je uglavnom posljedica uključivanja stavki koje ne spadaju u dogovorenu definiciju odbrambenih troškova. Kada se ovi projekti izuzmu, stvarni slovenački odbrambeni troškovi iznose samo oko 1,6 posto BDP-a, što je otprilike 300 miliona eura manje od prikazanog.
Upozorenje dolazi u vrijeme kada privremena vlada dodatno smanjuje sredstva za odbranu za otprilike 75 miliona eura zbog budžetskih pritisaka, prvenstveno na štetu opremanja, infrastrukture i modernizacije vojske.
Iako se u pismu ne navodi tačno o kojim se spornim projektima radi, pretpostavlja se da se radi o ulaganjima u infrastrukturu dvojne namjene, širim sigurnosnim programima i nekim razvojnim ulaganjima.
Rutte poziva na preuzimanje odgovornosti
Šef NATO-a bio je direktan u svom pismu. "Uporno niska potrošnja Slovenije na odbranu u vrijeme krize potkopava našu zajedničku sigurnost dok se trudimo da pravedno podijelimo teret i osiguramo jaču Evropu unutar jačeg NATO-a. Stoga je ključno da Slovenija preuzme svoj dio tereta i riješi dugogodišnje nedostatke", napisao je Rutte.
Pozvao je Sloveniju da hitno osigura potrebna sredstva i da poveća i održi izdvajanja za odbranu. "Pozivam Sloveniju da u obavezu od 3,5 posto uključi samo dogovorena osnovna izdvajanja za odbranu", rekao je.
Rutte je izrazio nadu da će slovenačka vlada riješiti nesuglasice oko brojki do sljedećeg samita NATO-a, koji se održava u Ankari početkom jula, gdje očekuje "plodonosnu diskusiju o planovima saveznika, uključujući i kredibilan put ka ispunjavanju obaveze od 3,5 posto".
Odgovor vlade: Postoje različita tumačenja investicija
Ured premijera potvrdio je prijem Rutteovog pisma i odgovorio na kritike. "Vlada premijera dr. Roberta Goloba do sada je izdvojila najveći iznos sredstava za odbranu i dovela je Sloveniju do ispunjenja svoje dugogodišnje obaveze izdvajanja dva posto BDP-a za odbranu. Time je Slovenija postigla ono što nijedna prethodna vlada u prošlosti nije postigla", saopćio je Golobov ured.
Naglasili su da "postoje različita gledišta o tumačenju investicijske strukture" te da se Slovenija zalaže za "šire razumijevanje sigurnosti i otpornosti, koje, pored vojnih sposobnosti, uključuje i ulaganja u kritičnu infrastrukturu, sajber sigurnost, energetsku sigurnost, vojnu mobilnost i druge sposobnosti važne za sigurnost države i saveza". Dodali su da je Golob više puta izrazio takvo gledište te da se i druge članice Saveza suočavaju s istom dilemom.
Iz kabineta premijera objašnjeno je da je "jedina operativna obaveza koju je Slovenija prihvatila obaveza iz Rezolucije o opštem dugoročnom programu razvoja i opremanja Oružanih snaga Slovenije do 2040. godine, koju je potvrdila Državna skupština". Ova rezolucija predviđa izdvajanje dva posto BDP-a za odbranu u 2025. godini i postepeno povećanje na tri posto do 2030. godine.
"Nadamo se da će buduća vlada shvatiti ulogu Slovenije kao kredibilne i odgovorne članice saveza i ispuniti prihvaćene obaveze", zaključili su. Podsjetili su i da će se 2029. godine provesti pregled kako bi se utvrdilo da li daljnje povećanje ulaganja u odbranu ima smisla s obzirom na sigurnosnu situaciju u svijetu.
