Tužilaštvo BiH obavijestilo je poslanike Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine da neće provoditi istragu protiv Mladena Filipovića kojeg su oni prijavili za nekoliko krivična djela. Jedno djelo je proslijeđeno tužilaštvu u Republici Srpskoj.
Iz Predstavničkog doma su u februaru poslali krivičnu prijavu na adresu Tužilaštva BiH zbog sumnje da šef Predstavništva RS u Austriji Mladen Filipović priprema nezavisnost RS i lobira kako bi ostvarili taj cilj.
Prijavljen je za Napad na ustavni poredak BiH, Ugrožavanje teritorijalne cjeline, Davanja nagrade ili drugih oblika koristi za trgovinu uticajem te Udruživanje radi činjenja krivičnih djela.
Kao dokaz je dostavljen konsultantski ugovor koji je on potpisao sa lobističkom kućom, a u kojem je nezavisnost RS jedan od ciljeva.
Prema dokumentu Tužilaštva BiH upućenom poslanicima Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, naredba o nesprovođenju istrage se odnosi na krivična djela Napad na ustavni poredak iz člana 156. i Ugrožavanje teritorijalne cjeline iz člana 157. Krivičnog zakona Bosne i Hercegovine.
U istom aktu navedeno je da “ne postoje osnovi sumnje da je počinio prijavljena krivična djela“, dok je spis koji se odnosi na prijavljeno krivično djelo Davanje nagrade ili drugog oblika koristi za trgovinu uticajem iz člana 219a. Krivičnog zakona BiH dostavljen Republičkom tužilaštvu Republike Srpske na ocjenu stvarne i mjesne nadležnosti.
Za ovo krivično djelo je takođe obrazloženo da ga može počiniti samo lice sa službenim ili društvenim položajem koje traži ili prima nagradu radi posredovanja u obavljanju službene radnje, pri čemu korupcijska namjera mora postojati s obje strane.
U dokumentu se pojašnjava da su za postojanje krivičnih djela protiv ustavnog poretka i teritorijalne cjelovitosti BiH potrebne radnje koje podrazumijevaju upotrebu sile ili prijetnju silom, odnosno djelovanje usmjereno na nasilnu promjenu ustavnog poretka, svrgavanje najviših institucija ili ugrožavanje teritorijalnog integriteta države.
Tužilaštvo navodi da samo zaključenje ugovora, pa i kada je politički motivisano, ne stvara automatski krivičnu odgovornost po tim odredbama.
Dalje se ističe da je u konkretnom slučaju riječ o konsultantskom ugovoru, koji je po pravnoj prirodi vrsta građanskog ugovora.
Iz Tužilaštva BiH smatraju da ako bi takav ugovor bio suprotan Ustavu Bosne i Hercegovine ili drugim propisima, bio bi ništavan u cijelosti ili djelimično, ali sam po sebi ne bi proizvodio posljedice koje ugrožavaju ustavnopravni poredak, političku stabilnost, pravnu sigurnost i nesmetano funkcionisanje institucija BiH.
Na kraju se navodi da njihova analiza sadržaja krivičnih prijava i zaključenih ugovora upućuje na mogućnost da bi eventualna obilježja krivičnih djela mogla biti cijenjena prema Krivičnom zakonu Republike Srpske, jer iz navoda prijava proizlazi da bi se moglo raditi o ugovorima s ništavnim odredbama i eventualno nezakonitom raspolaganju budžetskim sredstvima.
