Politička trgovina s neradnom nedjeljom: Orašje dobilo izuzeće, ostali neka čekaju
Odluka Vlade Federacije BiH o neradnoj nedjelji, prvobitno predstavljena kao mjera zaštite radničkih prava, pokazala je i svoje negativne posljedice, posebno u ekonomskom smislu. Svjesna problema, Vlada je donijela Uredbu o izuzeću od neradne nedjelje, ali njen sadržaj i primjena otvaraju niz pitanja o pravednosti i zakonitosti.
Uredbom se definišu kriteriji i procedura za lokalne zajednice koje žele izuzeće od zabrane rada nedjeljom, ali se već u startu pokazalo da ne vrijedi jednako za sve. Prije nego što je uredba formalno usvojena 24. decembra, Grad Orašje je već 20. decembra dobio odobrenje za izuzeće, dok su ostale općine i gradovi ostavljeni da čekaju.
Ova situacija izazvala je brojne kontroverze jer se uredba donosi tek nakon što je Orašju već omogućeno izuzeće, čime se stvorio presedan koji bi mogao biti ključan u budućim zahtjevima. Pitanje koje se nameće jeste – kako Vlada FBiH može sada odbiti bilo koju drugu općinu ili grad, ukoliko ispunjavaju postavljene kriterije?
Dok Orašje nesmetano posluje nedjeljom, drugi gradovi poput Travnika suočavaju se s ekonomskim gubicima. U Travniku je samo u posljednja dva mjeseca, zbog kombinacije odluka o minimalnoj plati i neradnoj nedjelji, zabilježen deficit od 10 miliona KM i gubitak 728 radnih mjesta. Uprkos tome, zahtjev za izuzeće još uvijek nije dobio odgovor.
Dodatni problem predstavlja činjenica da Orašje nije moralo dokazivati ispunjavanje bilo kakvih kriterija, dok se ostalim općinama i gradovima postavljaju stroga pravila. Sama uredba, umjesto da rješava problem, postaje alat za obeshrabrivanje lokalnih vlasti da traže izuzeće, a s obzirom na političke okolnosti, nije teško zaključiti kome se pogoduje.
Nedorečenost zakona također dolazi do izražaja – on ne zabranjuje rad nedjeljom, ne važi na području cijele države, a dodatno ga urušava činjenica da omogućava selektivna izuzeća. Sve ovo dovelo je do toga da prihodi koji bi ostali u Federaciji BiH sada odlaze u entitet RS, gdje takva zabrana ne postoji, dok radnici ili gube posao ili su primorani raditi iza zatvorenih vrata.
Ostaje da se vidi hoće li Vlada FBiH, pod pritiskom ekonomske realnosti, preispitati ovu odluku i donijeti rješenje koje neće stvarati nove podjele i nepravdu među gradovima i općinama u Federaciji BiH.
