Članstvo u SEPA-i neće značiti zamjenu konvertibilne marke eurom, ali će građanima i privredi donijeti niz konkretnih finansijskih olakšica i približiti zemlju Evropskoj uniji.
Bosna i Hercegovina bi se uskoro mogla pridružiti Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), što bi predstavljalo važan iskorak ka ekonomskoj integraciji s Evropskom unijom, ali i direktnu korist za građane i poslovne subjekte. Iako euro neće postati domaća valuta umjesto konvertibilne marke, članstvo u SEPA-i značajno će olakšati i pojeftiniti novčane transfere, posebno one u eurima.
Centralna banka BiH, koja koordinira proces pridruživanja, u saradnji s entitetskim ministarstvima finansija, entitetskim agencijama za bankarstvo i Udruženjem banaka BiH, trenutno radi na pripremi aplikacije za članstvo u SEPA-i. Ova aplikacija, koja se upućuje Evropskoj komisiji i Evropskom platnom vijeću, može biti spremna već tokom ove godine – ukoliko nadležne institucije na svim nivoima izvrše potrebne zakonske prilagodbe.
"Kada entitetska ministarstva okončaju aktivnosti na prilagođavanju zakonskih rješenja odredbama EU direktiva, stiču se preduslovi za apliciranje", saopćeno je iz Centralne banke BiH.
Pored zakonodavnih usklađivanja, proces zahtijeva i tehničke pripreme. Prema riječima iz Centralne banke, već se nalazimo u drugoj fazi tehničkih prilagodbi koje uključuju analizu mogućih modela integracije i konkretnih tehničkih rješenja, kako bi se, po formalnom prijemu, što prije omogućio rad platnog prometa u skladu sa SEPA standardima.
Šta BiH dobija članstvom u SEPA-i?
SEPA trenutno obuhvata 41 državu, uključujući članice EU i druge zemlje poput Švicarske i Norveške. Za države Zapadnog Balkana, SEPA predstavlja jednu od ključnih tačaka na mapi pristupa Evropskoj uniji. Članstvo u ovom sistemu otvara vrata brojnim ekonomskim i društvenim benefitima.
Prvi i najdirektniji benefit za građane i privredu BiH jeste drastično smanjenje naknada za prekogranične novčane transfere u eurima. Prema istraživanjima Svjetske banke, fizička i pravna lica u regionu trenutno plaćaju čak šest puta veće provizije za takve transakcije u poređenju s onima unutar SEPA-e.
Ovaj iskorak dolazi u ključnom trenutku, s obzirom na to da BiH 80% svog izvoza i uvoza realizira sa SEPA državama. Istovremeno, bh. dijaspora – koja živi mahom u zemljama članicama SEPA-e – godišnje šalje doznake koje čine čak 10% bruto domaćeg proizvoda.
"Stvorit će se uslovi da naknade za prekogranične transakcije budu jednako tarifirane", ističu iz Centralne banke.
Šira slika: ekonomija, investicije i digitalizacija
Koristi od članstva u SEPA-i prevazilaze same bankarske usluge. Očekuje se da će smanjenje troškova platnog prometa i povećanje transparentnosti imati širi efekat na bh. ekonomiju. Iz Centralne banke navode kako će to unaprijediti investicijsku klimu, suzbiti sivu ekonomiju, povećati formalne novčane tokove i omogućiti snažnije veze s dijasporom.
Također, predviđa se dodatni rast BDP-a zahvaljujući povoljnijem okruženju za poslovanje i ulaganja. Efikasnije digitalne finansijske usluge mogle bi potaknuti inovacije i modernizaciju bh. privrede.
"Rast konkurentnosti i transparentnosti, te osnaživanje kohezije s dijasporom, imat će pozitivan utjecaj na bh. ekonomiju, stvaranje dodatnih vrijednosti i zamah u digitalizaciji", zaključuju iz Centralne banke.
EU integracije: još jedan stepenik
Ulazak u SEPA-u je više od ekonomskog pitanja – to je i politička poruka. Uključivanje u ovaj platni sistem predstavlja usklađivanje s evropskim standardima i dodatni impuls evropskim integracijama. U kontekstu sve češćih razgovora o Planu rasta EU za Zapadni Balkan, SEPA se nameće kao logičan i nužan korak.
Bosna i Hercegovina ima pred sobom jasno zacrtan put – zakonske i tehničke prepreke su konkretne, ali ne i nesavladive. Ako se institucije na svim nivoima angažuju kako bi ovaj proces bio dovršen do kraja godine, BiH bi konačno mogla dobiti pristup sistemu koji već godinama koristi veći dio kontinenta.
U vremenu kada politička nestabilnost i administrativne prepreke često koče napredak, SEPA članstvo je prilika koju BiH ne smije propustiti. Ne samo zbog bržih i jeftinijih transfera, već i zbog signala koji će poslati – da država zna, može i želi koračati prema modernoj, digitalnoj i evropski integrisanoj budućnosti.
