Bosna i Hercegovina je ostala jedna od samo dvije države Zapadnog Balkana koje još nisu pristupile Jedinstvenom području plaćanja u eurima (SEPA), mehanizmu koji građanima i privredi omogućava brže, jednostavnije i znatno jeftinije finansijske transakcije sa zemljama Evropske unije i drugim članicama ovog sistema.
Iako su tokom 2025. i početkom 2026. godine postojala uvjeravanja da bi BiH mogla postati dio SEPA-e tokom ove godine, proces se suočio s ozbiljnim političkim i zakonodavnim preprekama. Posebnu pažnju izazvali su amandmani koje su u Domu naroda Parlamenta Federacije BiH predložili delegati HDZ-a BiH, a zbog kojih još nije završena procedura usvajanja ključnih zakona potrebnih za podnošenje aplikacije.
Zašto je SEPA važna za Bosnu i Hercegovinu?
Pristupanje SEPA-i predstavljalo bi jednu od najkonkretnijih ekonomskih koristi za građane Bosne i Hercegovine u procesu evropskih integracija.
Prema procjenama finansijskih stručnjaka, građani i privreda Bosne i Hercegovine godišnje izgube desetine miliona eura zbog visokih troškova međunarodnih novčanih transfera. Ukupni godišnji trošak procjenjuje se na oko 100 miliona eura.
Građani koji primaju novac iz inostranstva trenutno plaćaju višestruko veće naknade nego stanovnici država koje su već dio SEPA sistema. Primjera radi, za transfer od 100 eura iz neke evropske zemlje prema Bosni i Hercegovini često se naplaćuje provizija od približno pet posto ukupnog iznosa.
Ulaskom u SEPA-u takve naknade bile bi gotovo u potpunosti eliminisane, dok bi transakcije bile izvršavane znatno brže i efikasnije.
Posebnu korist osjetila bi dijaspora, koja svake godine u Bosnu i Hercegovinu šalje milijarde maraka pomoći porodicama i investicija u domaću ekonomiju.
Zakoni koji su uslov za članstvo
Da bi Bosna i Hercegovina mogla podnijeti aplikaciju za pristupanje SEPA-i, bilo je potrebno uskladiti domaće zakonodavstvo s evropskim pravilima.
Federacija BiH morala je usvojiti:
Zakon o platnim uslugama,
Zakon o elektronskom novcu,
Zakon o računima za plaćanje.
Istovremeno su morale biti izvršene izmjene:
Zakona o bankama,
Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga,
Zakona o mikrokreditnim organizacijama.
Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH usvojio je potrebne zakone, ali je proces dodatno zakomplikovan kada je Dom naroda usvojio isti paket uz amandmane HDZ-a BiH.
Zbog različitih verzija zakona sada je neophodno dodatno usaglašavanje između dva doma Parlamenta FBiH, što još nije završeno. Dok se taj proces ne okonča, zakoni ne mogu biti objavljeni u Službenim novinama i ne mogu stupiti na snagu.
Šta se krije iza spornih amandmana?
U političkim i finansijskim krugovima posljednjih mjeseci sve češće se postavlja pitanje stvarne svrhe amandmana koje su predložili delegati HDZ-a.
Prema informacijama koje kruže među učesnicima procesa, amandmani su predstavljeni kao inicijativa Hrvatskih pošti Mostar.
Međutim, dio političkih aktera smatra da bi stvarni cilj mogao biti stvaranje mehanizma koji bi omogućio finansijske transakcije osobama koje se nalaze pod međunarodnim sankcijama.
Najčešće spominjano ime u tom kontekstu je predsjedavajući Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH Marinko Čavara.
Čavara se od 2022. godine nalazi na listi sankcija Sjedinjenih Američkih Država. Posljedica tih sankcija jeste činjenica da mu je pristup bankarskom sistemu značajno otežan, zbog čega je suočen s problemima u obavljanju redovnih finansijskih transakcija.
Upravo zbog toga pojedini politički izvori smatraju da bi izmjene mogle otvoriti alternativne kanale za obavljanje finansijskih operacija mimo klasičnog bankarskog sistema.
Takve tvrdnje do danas nisu službeno potvrđene, ali ni detaljno demantovane od strane predlagača amandmana.
Protivljenje bankarskog sektora
Dodatnu težinu cijeloj priči daje činjenica da je bankarski sektor, prema informacijama iz finansijskih krugova, imao ozbiljne primjedbe na predložene amandmane.
Banke upozoravaju da evropska regulativa u oblasti platnog prometa podrazumijeva stroga pravila u pogledu sprečavanja pranja novca, finansiranja terorizma i provođenja međunarodnih sankcija.
Svako rješenje koje bi moglo biti protumačeno kao zaobilaženje tih pravila potencijalno bi moglo izazvati negativne reakcije evropskih regulatora prilikom razmatranja aplikacije Bosne i Hercegovine za pristupanje SEPA sistemu.
Upravo zbog toga dio stručne javnosti smatra da politički interesi pojedinaca ne bi smjeli dovoditi u pitanje proces koji bi donio korist milionima građana.
Utrka s vremenom
Bosna i Hercegovina se ne suočava samo s unutrašnjim političkim problemima.
Postoji i dodatni vremenski pritisak jer Evropska unija priprema reviziju određenih pravila i procedura vezanih za SEPA sistem.
Ukoliko BiH ne podnese aplikaciju prije novih regulatornih promjena, postoji mogućnost da će morati prolaziti kroz složeniji i duži proces usklađivanja.
Zbog toga svaki mjesec odgađanja dodatno smanjuje šanse da država u skorijem roku postane dio evropskog platnog prostora.
Još jedna prijetnja – MONEYVAL i FATF
Dodatni rizik predstavlja mogućnost da Bosna i Hercegovina ponovo bude stavljena pod pojačani međunarodni nadzor zbog nedovoljne efikasnosti sistema za borbu protiv pranja novca i finansiranja terorizma.
Takav razvoj događaja mogao bi ozbiljno ugroziti evropske integracije finansijskog sektora.
Evropske institucije posebnu pažnju posvećuju upravo usklađenosti država kandidata sa standardima finansijske transparentnosti i sigurnosti.
Svaki negativan izvještaj međunarodnih tijela mogao bi otežati ili usporiti pristupanje SEPA-i.
Da li jedan politički interes košta državu stotine miliona?
Ključno pitanje koje se danas postavlja jeste da li je Bosna i Hercegovina suočena sa situacijom u kojoj politički i lični interesi pojedinaca usporavaju proces od kojeg bi korist imali gotovo svi građani i privredni subjekti.
Ako su tvrdnje o pozadini HDZ-ovih amandmana tačne, tada bi interes jednog sankcionisanog političara mogao imati direktne posljedice po ekonomiju cijele države.
S druge strane, ukoliko predlagači amandmana imaju drugačije argumente, javnost ima pravo da dobije jasno i detaljno obrazloženje zbog čega je bilo potrebno mijenjati zakonska rješenja koja predstavljaju ključni uslov za ulazak Bosne i Hercegovine u evropski sistem platnog prometa.
Dok se odgovori ne ponude, ostaje činjenica da Bosna i Hercegovina i dalje čeka na članstvo u SEPA-i, a građani i privreda nastavljaju plaćati desetine miliona eura godišnje zbog kašnjenja procesa koji je odavno trebao biti završen.
