Milioni za lobiranje u SAD-u: RS širi mrežu uticaja dok sankcije padaju
Rukovodstvo Republike Srpske potpisalo je krajem januara jednogodišnji ugovor s američkom lobističkom firmom McGinnis Lochridge LLP, vrijedan oko tri miliona konvertibilnih maraka. Riječ je o nastavku ranije saradnje, a predmet ugovora su pravni savjeti i zastupanje interesa RS-a u “pravnim i političkim poslovima vezanim za međunarodno pravo”.
Prema podacima iz američkog registra Foreign Agents Registration Act (FARA), firma će pružati savjete u vezi s “pravima i obavezama Republike Srpske i Bosne i Hercegovine prema Dejtonskom sporazumu”, kao i odnosima s međunarodnim organizacijama poput UN-a, OSCE-a, Evropske unije i Savjeta Evrope. U opisu poslova navodi se i kontaktiranje američkih zvaničnika, članova Kongresa i relevantnih agencija, te vođenje komunikacijskih kampanja usmjerenih na oblikovanje javnog mnijenja i političkih stavova u SAD-u.
Intenziviranje aktivnosti u Washingtonu
Od početka 2026. godine RS je potpisala i ugovor s firmom Lucas Compton LLC, vrijedan gotovo milion KM. Cilj saradnje je izgradnja “pozitivnog uticaja javnih i privatnih poruka ključnih političkih lidera”, uključujući pripremu nacrta izjava i govornih tačaka namijenjenih američkoj vladi, Kongresu, medijima i široj javnosti.
Prema podacima iz FARA registra, među ukupno 16 subjekata iz Bosne i Hercegovine koji lobiraju u SAD-u, čak 14 je angažovano za promociju interesa Republike Srpske.
Profesor međunarodnih odnosa sa Fakulteta političkih nauka u Banjaluci Miloš Šolaja ocjenjuje da je već vidljiva promjena u političkoj dinamici između RS-a i Sjedinjenih Država, posebno po nivou sagovornika s kojima se zvaničnici RS-a sastaju.
Sankcije ukinute, vrata otvorena
Krajem oktobra 2025. godine Office of Foreign Assets Control (OFAC), pri američkom Ministarstvu finansija, uklonio je s liste sankcionisanih osoba predsjednika RS-a Milorad Dodik, članicu Predsjedništva BiH Željka Cvijanović te još 47 fizičkih i pravnih lica. Nekoliko dana ranije sankcije su ukinute i za dodatne četiri osobe povezane s organizacijom obilježavanja Dana Republike Srpske.
Nakon toga uslijedile su i posjete SAD-u. Dodik je početkom februara izjavio da su on i Cvijanović imali niz sastanaka, javnih i zatvorenih, te da su “otvorili vrata” komunikacije na višem nivou.
Prema dostupnim informacijama, poziv za dolazak u SAD uputila je i kongresmenka iz Floride Anna Paulina Luna, u kontekstu događaja povezanih s njenom izbornom kampanjom. Navodi se da bi delegaciju iz RS-a, osim Dodika i Cvijanović, mogli činiti i drugi visoki zvaničnici entiteta.
Kontroverze oko kanadskog ugovora
Republika Srpska je putem svog predstavništva u Beču sklopila ugovor i s kanadskom firmom Dickens & Madson, koju vodi izraelsko-kanadski lobista Ari Ben-Menashe. Vrijednost ugovora navodi se na četiri miliona američkih dolara, a kao ciljevi su istaknuti jačanje međunarodne pozicije RS-a i zagovaranje određenih političkih inicijativa.
Zbog tog ugovora podnesena je i krivična prijava Tužilaštvu BiH, uz tvrdnje da entitetska predstavništva nemaju nadležnost za vođenje vanjske politike niti za aktivnosti koje bi mogle zadirati u ustavni poredak države.
Ministar vanjskih poslova BiH Elmedin Konaković izjavio je da je državna diplomatija uspjela neutralisati političke ciljeve koje, kako tvrdi, zagovara rukovodstvo RS-a, te da su sankcije ukinute tek nakon povlačenja spornih akata iz entitetskog parlamenta.
Pogled prema Washingtonu 2026.
U kontekstu američkih međuizbora i obilježavanja 250. godišnjice nezavisnosti Sjedinjenih Država 4. jula 2026. godine, dodatni prostor za lobiranje otvara i inicijativa Freedom 250, koja djeluje kao javno-privatno partnerstvo povezano s obilježavanjem jubileja.
Prema medijskim izvještajima, donatori s većim finansijskim doprinosima mogu ostvariti pristup visokim političkim krugovima, uključujući i susrete s predsjednikom Donald Trump. Iako organizatori navode da neće biti moguće strane donacije, pojedini eksperti upozoravaju na potencijalne rizike po transparentnost i etičke standarde.
Analitičari ocjenjuju da će eventualne posjete i prisustvo delegacije RS-a na takvim događajima imati i snažnu unutrašnjopolitičku dimenziju, posebno u kontekstu izborne godine u Bosni i Hercegovini.
Dok vlasti RS-a tvrde da jačaju međunarodnu poziciju entiteta, dio stručne javnosti postavlja pitanje koliki su stvarni efekti lobiranja i kolika je konačna cijena koju će za takve aktivnosti platiti građani.
