Dok se gubici u Ukrajini nastavljaju gomilati, Kremlj užurbano traži nove izvore ljudstva pokušavajući izbjeći politički šok opće mobilizacije. Samo nekoliko dana prije Nove godine, ruski predsjednik Vladimir Putin potpisao je zakone kojima se proširuje vojna regrutacija, omogućavajući pozivanje vojnika tokom cijele godine i korištenje rezervista za čuvanje kritične infrastrukture.
Iako Moskva pokušava zaštititi svoje najveće gradove od traume rata, trendovi se mijenjaju. Udio etničkih Rusa među poginulima raste, kao i broj regruta iz Moskve i Sankt Peterburga.
"Kremlj ne bi mobilizirao ljude u svojim najvećim gradovima ako to nije nužno. Revolucije se dešavaju u prijestolnicama. Oni ne žele uznemiravati ljude ili dovoditi rat bliže njihovoj svakodnevnici", izjavio je Ilya Ponomarev, bivši ruski zastupnik koji sada živi u egzilu.
Ruska vojna sila u Ukrajini zavisi od sposobnosti da regrutuje više vojnika nego što ih gubi – što trenutno iznosi oko 30.000 do 35.000 ljudi mjesečno. Međutim, decembar 2025. godine donio je zabrinjavajuće podatke za Kremlj. Ruski gubici (poginuli i ranjeni) su iznosili 33.200 vojnika, dok je broj novih ugovornih vojnika iznosio 27.400.
Ovo je prvi put da su gubici premašili broj novih regruta. Poređenja radi, u oktobru i novembru situacija je bila povoljnija za Rusiju, s brojem regruta koji je blago nadmašivao gubitke. Ukrajina, s druge strane, ima za cilj podići ljestvicu ruskih gubitaka na 50.000 mjesečno tokom ove godine.
Milionski bonusi i prisila
Kako bi privukla dobrovoljce, Rusija nudi ogromne jednokratne bonuse. Prema podacima ukrajinske obavještajne službe (HUR), bonusi za potpisivanje ugovora iznose: Do 2,6 miliona rubalja (34.000 dolara) u Kursku; 2,3 miliona rubalja (30.165 dolara) u Moskvi, te 2,1 milion rubalja (27.500 dolara) u Sankt Peterburgu.
Ipak, budžet za rat nije bez dna. "Zbog nedostatka sredstava za velike isplate, vlasti će se sve više oslanjati na obmanu i prisilu", tvrdi istraživačica Maria Vyushkova. To uključuje pritisak na ročnike, rezerviste, pa čak i osobe s neplaćenim dugovima i kreditima, da potpišu vojne ugovore.
Strani plaćenici kao jeftinija opcija
Kako bi izbjegla masovnu mobilizaciju Rusa, Moskva se okrenula regrutaciji stranaca. Procjenjuje se da se više od 18.000 stranih državljana iz 128 zemalja borilo za Rusiju od početka invazije. Najveća grupa dolazi iz afričkih država (1.436 boraca). Najmanje 3.388 stranaca je već poginulo.
Za Kremlj, stranci su "isplativiji", država ima manje dugoročnih socijalnih obaveza prema njima i isplaćuje manje odštete porodicama poginulih.
Također, nastavlja se prisilna regrutacija na okupiranim teritorijama Ukrajine, gdje je do novembra 2025. godine u rusku vojsku regrutovano najmanje 46.327 Ukrajinaca.
Iako su apsolutni brojevi poginulih najveći u velikim regijama poput Baškortostana, Tatarstana i Moskovske oblasti, situacija "po glavi stanovnika" otkriva drugu sliku. Najveću cijenu plaćaju siromašne republike i autohtoni narodi u Sibiru i na Dalekom istoku.
Narodi poput Tuvana, Čukčija i Neneca imaju najviše stope smrtnosti po glavi stanovnika, iako su njihove populacije male (često ispod 15.000 ljudi). S druge strane, regije poput Čečenije i Dagestana bilježe vrlo niske stope gubitaka.
"Kremlj vidi Sjeverni Kavkaz kao potencijalno nestabilan. Boje se šta bi se moglo dogoditi ako se previše obučenih ljudi s oružjem i svježim borbenim iskustvom vrati kući", objašnjava Vyushkova.
Stručnjaci predviđaju da će u 2026. godini teret rata i dalje padati na rusku provinciju, dok će Moskva činiti sve da izbjegne masovne proteste koje bi mogla izazvati puna mobilizacija.
