Upravni odbor Vijeća za implementaciju mira (PIC) trebao bi 3. i 4. juna razmatrati izbor novog visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu, nakon što je Christian Schmidt prije mjesec dana podnio ostavku na tu funkciju. Iako se u javnosti često govori o potrebi konsenzusa među članicama PIC-a, procedura izbora pokazuje da jednoglasna podrška nije formalni uslov za imenovanje novog visokog predstavnika.
Prema diplomatskim izvorima, posljednjih sedmica intenzivirani su razgovori i lobiranja među članicama međunarodne zajednice, a u fokus su dospjela imena nekoliko potencijalnih kandidata. Pored pitanja ko će naslijediti Schmidta, jednako važno postalo je i pitanje kakav će mandat imati novi visoki predstavnik i kakvu će politiku voditi prema ključnim otvorenim pitanjima u Bosni i Hercegovini.
Široka podrška važnija od jednoglasnosti
Upravni odbor PIC-a čini deset aktivnih članica, među kojima su Evropska unija, Sjedinjene Američke Države, Japan, Ujedinjeno Kraljevstvo, Kanada i Organizacija islamske saradnje, koju predstavlja Turska.
Iako se odluke nastoje donositi na osnovu konsenzusa, praksa pokazuje da potpuna saglasnost svih članica nije neophodna. Ključni kriterij jeste da kandidat dobije široku političku podršku među državama koje finansiraju i politički podržavaju rad Ureda visokog predstavnika (OHR).
Posebnu težinu u procesu ima Evropska unija kao najveći finansijer OHR-a, dok značajnu ulogu imaju i Sjedinjene Američke Države te Japan. Upravo zbog finansijske i političke odgovornosti koju imaju prema funkcionisanju OHR-a, stavovi ovih država imaju veliku težinu tokom procesa odlučivanja.
Kako izgleda procedura izbora
Proces izbora novog visokog predstavnika odvija se kroz više faza. Kandidature se najprije dostavljaju članicama Upravnog odbora PIC-a, nakon čega slijede konsultacije i procjene političke prihvatljivosti svakog kandidata.
Na sastancima Upravnog odbora razmatra se podrška pojedinim kandidatima, a ukoliko ne postoji dovoljan stepen saglasnosti, odluka se odgađa za naredni krug konsultacija. Taj proces može se ponavljati više puta sve dok jedna kandidatura ne dobije potrebnu podršku većine ključnih aktera.
Diplomatski izvori navode da bi se ovog puta rasprava mogla voditi oko tri potencijalne opcije – kandidata kojeg podržavaju Sjedinjene Američke Države, kandidata kojeg favoriziraju evropske države te kompromisnog rješenja koje bi moglo dobiti podršku obje strane.
Nije važno samo ime, već i mandat
Iako je izbor osobe koja će preuzeti funkciju visokog predstavnika u centru pažnje, iza zatvorenih vrata jednako intenzivno vode se razgovori o sadržaju budućeg mandata.
Prema informacijama iz diplomatskih krugova, pojedine članice PIC-a insistiraju na preciznijem definisanju načina korištenja Bonskih ovlaštenja, odnosno vanrednih ovlasti koje visokom predstavniku omogućavaju donošenje odluka i smjene zvaničnika bez saglasnosti domaćih institucija.
Poseban interes Sjedinjenih Američkih Država vezan je za pitanja državne imovine i nastavak realizacije strateških energetskih projekata, među kojima se ističe Južna plinska interkonekcija. Zbog toga se od budućeg visokog predstavnika očekuje spremnost na saradnju u provođenju reformskih i infrastrukturnih procesa koje međunarodni partneri smatraju prioritetnim.
Moguća i odgoda odluke
Iako je sjednica PIC-a zakazana za 3. i 4. juni, nije isključena mogućnost da konačna odluka o novom visokom predstavniku bude odgođena.
Razlike u stavovima među članicama Upravnog odbora i dalje postoje, a pojedini diplomatski izvori procjenjuju da bi se mogao otvoriti dodatni prostor za pregovore i usaglašavanje kandidata. U tom slučaju izbor bi bio prolongiran za nekoliko sedmica, dok se ne postigne dovoljno široka podrška za jednog od kandidata.
Predstojeća sjednica stoga bi mogla biti ključna ne samo za izbor novog visokog predstavnika nego i za definisanje buduće uloge OHR-a u Bosni i Hercegovini u godinama koje dolaze.
