Već gotovo dvije godine javnost u Bosni i Hercegovini nema odgovor na jedno od najozbiljnijih pitanja kada je riječ o zloupotrebi policijsko-obavještajnih kapaciteta – ko je i po čijem nalogu u Federalnoj upravi policije (FUP) nezakonito prisluškivao više od 400 osoba koristeći sofisticirani uređaj za tajni nadzor poznat kao “Kečer” odnosno IMSI Catcher.
Prema informacijama dostupnim istražnim organima, kompletan spisak osoba koje su bile predmet nezakonitog nadzora, zajedno sa pratećom dokumentacijom i analizama, nalazi se u Tužilaštvu Bosne i Hercegovine. Uprkos tome, do danas nema optužnica, nema procesuiranih odgovornih osoba, niti zvaničnog objašnjenja zbog čega istraga traje toliko dugo.
Uređaj za špijunažu godinama korišten bez sudskog naloga
Riječ je o uređaju za presretanje mobilnih komunikacija koji funkcioniše kao simulator bazne stanice mobilne mreže. Takvi uređaji, poznati kao IMSI Catcher ili “Hvatač”, koriste se za identifikaciju i praćenje mobilnih telefona, ali i za presretanje komunikacija.
Kada se aktivira, uređaj se lažno predstavlja kao legitimna bazna stanica mobilnog operatera. Mobilni telefoni u njegovoj blizini automatski se povezuju na njega, nakon čega operater uređaja može prikupljati osjetljive podatke poput IMSI i IMEI identifikatora, lokacija uređaja, a u određenim slučajevima i sadržaja komunikacija.
Takva sredstva u demokratskim državama mogu se koristiti isključivo uz sudski nalog i pod strogim nadzorom pravosuđa. Međutim, prema dosadašnjim nalazima istrage, sudska naredba za korištenje ovog sistema postojala je samo do početka 2019. godine.
Sve nakon toga – od 2019. do kraja 2022. godine – prema dostupnim podacima, odvijalo se bez validnog sudskog odobrenja.
Više od 400 osoba bilo meta nadzora
Na spisku osoba koje su bile predmet nadzora nalaze se brojni političari, policijski službenici, ali i desetine novinara. Istražni materijal sadrži telefonske brojeve, identitete osoba, kao i evidencije nadzora koje su istražitelji rekonstruisali tokom vještačenja uređaja.
Prema informacijama iz istrage, određena imena pojavljuju se više puta, što ukazuje na dugotrajno i sistematsko praćenje pojedinih osoba.
Posebno zabrinjava činjenica da se među metama nalaze novinari, što otvara pitanje mogućeg ugrožavanja slobode medija, zaštite izvora informacija i zloupotrebe policijskih kapaciteta u političke ili lične svrhe.
OSA i MUP KS potvrdili nezakonitosti
Uređaj je po naredbi Suda BiH izuzet 2023. godine i upućen na vještačenje. Prvu detaljnu analizu izvršila je Obavještajno-sigurnosna agencija Bosne i Hercegovine, koja je utvrdila da je veliki broj osoba bio predmet nadzora bez odgovarajućih sudskih naredbi.
Nakon toga, Tužilaštvo BiH zatražilo je dodatno vještačenje koje je proveo Ministarstvo unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo. Prema dostupnim informacijama, kantonalni MUP završio je svoj dio posla prije nekoliko mjeseci, a rezultati su potvrdili ranije nalaze OSA-e.
Drugim riječima, dvije nezavisne institucije došle su do istog zaključka – uređaj je korišten mimo zakonskih procedura i bez adekvatnog pravnog osnova.
Istragu vodi državni tužilac Sanjin Kulenović
Predmet je u početku bio proslijeđen Tužilaštvu Kantona Sarajevo, ali ga je kasnije preuzelo Tužilaštvo Bosne i Hercegovine. Istragu vodi državni tužilac Sanjin Kulenović, koji postupa i u predmetu “Black Tie”.
Tokom protekle godine saslušano je nekoliko inspektora FUP-a, ali prema dostupnim informacijama, osoba koja je podnijela prijavu još nije dala iskaz u svojstvu svjedoka.
Prijavu je još krajem 2024. godine podnio tadašnji vršilac dužnosti direktora Federalna uprava policije Vahidin Munjić.
Uprkos tome, javnost ni danas nema odgovore na ključna pitanja:
Ko je upravljao uređajem?
Po čijem nalogu su građani prisluškivani?
Da li su podaci korišteni za političke obračune?
Gdje su završavale prikupljene informacije?
Zašto niko nije procesuiran?
Opasan presedan za pravni sistem
Ovaj slučaj otvara ozbiljna pitanja o kontroli policijskih i obavještajnih kapaciteta u Bosni i Hercegovini. Ukoliko se potvrdi da je više od 400 osoba godinama nadzirano bez zakonskog osnova, riječ je o jednom od najvećih sigurnosno-pravosudnih skandala u postratnoj BiH.
Pravni stručnjaci upozoravaju da bi nezakonito prikupljeni podaci mogli predstavljati teško kršenje osnovnih ljudskih prava, uključujući pravo na privatnost, slobodu komunikacije i zaštitu ličnih podataka.
Istovremeno, višegodišnje odsustvo konkretnih rezultata istrage dodatno urušava povjerenje javnosti u pravosudne institucije i stvara utisak institucionalne zaštite odgovornih osoba.
Dokumentacija postoji. Vještačenja su završena. Spisak osoba je dostavljen tužiocima. Ipak, skoro dvije godine nakon otkrivanja afere, javnost još čeka odgovor – ko je naredio tajni nadzor nad stotinama građana Bosne i Hercegovine i zbog čega istraga i dalje nema epilog.
