Uvrštavanje Rusije u postavku Venecijanskog bijenala izazvalo je međunarodne osude, pri čemu je Evropska komisija zaprijetila uskraćivanjem finansiranja, a 22 evropske zemlje zatražile da Rusija ponovo bude isključena zbog rata u Ukrajini. Skandal na najstarijem i najvažnijem svjetskom sajmu savremene umjetnosti doveo je Ministarstvo kulture Italije u središte kritika. Dešava se samo nekoliko sedmica nakon što je italijanska vlada morala nijemo posmatrati odluku Međunarodnog paraolimpijskog komiteta da ruskim i bjeloruskim sportistima dopusti nastup pod nacionalnim zastavama na Zimskim paraolimpijskim igrama Milano Cortina 2026.
Ministar kulture Alessandro Giuli pokušava upravljati diplomatskim posljedicama, javno se protiveći odluci Bijenala, ali pritom priznaje da je upravljačka fondacija nezavisna od vlade i da je samostalno djelovala kada je uvrstila Rusiju u postavu za 61. izdanje umjetničkog festivala.
Rusija ima stalni paviljon u izložbenom prostoru Giardini i, prema pravilima sajma, pojednostavljen postupak koji joj olakšava učešće. Međutim, od početka rata u Ukrajini nije se pojavljivala: 2022. ruski paviljon je zatvoren nakon što su umjetnici odustali od učešća poslije ruske invazije. Paviljon je 2025. ustupljen Boliviji za njenu postavku.
Fondacija Venecijanskog bijenala 4. marta objavila je listu učesnika za izdanje 2026., koje će biti održano od 9. maja do 22. novembra. Učešće je najavilo 99 država.
Povratak Rusije na sajam nije posebno istaknut, nego je jednostavno uvršten u listu učesnica s izložbom pod nazivom "Drvo je ukorijenjeno na nebu", uz učešće oko tri desetine ruskih umjetnika.
Kako je nezadovoljstvo raslo, Giuli je ove sedmice smijenio službenicu ministarstva koja sjedi u upravnom odboru Bijenala, Tamaru Gregoretti, optužujući je da ministarstvo nije obavijestila da je Rusija signalizirala namjeru učešća i da je podržala njeno uključivanje.
On je također pokrenuo istragu kako bi ispitao da li je učešće Rusije u skladu s režimom sankcija EU. Od Bijenala je hitno zatražio svu dokumentaciju, uključujući korespondenciju s Moskvom, o ruskom planu organizacije i upravljanja paviljonom tokom sajma.
On je danas telefonom razgovarao sa svojom ukrajinskom kolegicom Tetyanom Berežnjom i ponovio opredijeljenost italijanske vlade da štiti kulturni identitet Ukrajine, koji je više od četiri godine pod prijetnjom zbog ruske invazije te potvrdio lično i vladino zalaganje za obnovu ukrajinskog kulturnog naslijeđa", saopćilo je ministarstvo.
Berežna je, s druge strane, kazala Giuliju da je učešće Rusije neprihvatljivo za Kijev i u suprotnosti sa snažnom podrškom Ukrajini koju iskazuje italijanska vlada, navodi se u saopćenju njegovog kabineta.
Prvi čovjek Fondacije Bijenale Pietrangelo Buttafuoco stao je u odbranu odluke i predstavio je kao čin suprotstavljanja cenzuri.
Najavio je da će ovogodišnje izdanje pratiti i dva posebna izložbena prostora za "disidentsku" umjetnost. Podsjetio je i da je prošlogodišnji Venecijanski filmski festival ugostio svjetsku premijeru filma "Čarobnjak iz Kremlja", neuljepšani portret uspona ruskog predsjednika Vladimira Putina na vlast, u kojem glavnu ulogu tumači Judea Lawa.
No, 22 evropske zemlje uputile su Buttafuocu pismo u kojem izražavaju duboku zabrinutost zbog ruskog učešća. Upozorile su da bi Moskva to mogla iskoristiti da projektuje sliku legitimiteta i međunarodnog prihvatanja koja je u oštroj suprotnosti sa stvarnošću ruskog rata protiv Ukrajine i uništavanja ukrajinskog kulturnog naslijeđa, kao i s evropskim i međunarodnim sankcijama.
Evropska komisija je osudila odluku Bijenala i zaprijetila obustavom sredstava EU za sajam, u ukupnom iznosu od približno dva miliona eura u naredne tri godine.
"Ukoliko Fondacija Bijenala nastavi s odlukom da dopusti učešće Rusije, razmotrit ćemo dodatne mjere, uključujući suspenziju ili prekid postojećeg finansiranja EU za Fondaciju Bijenale", navodi se u zajedničkoj izjavi komesara Henne Virkkunen i Glenna Micallefa.
