Bosna i Hercegovina nastavlja bilježiti skroman ekonomski rast, ali istovremeno ulazi u period znatno snažnijih inflatornih pritisaka koji dodatno opterećuju građane i privredu. Najnovije procjene Centralne banke Bosne i Hercegovine pokazuju da će rast bruto domaćeg proizvoda (BDP) u drugom kvartalu ove godine iznositi svega dva posto, dok je procijenjena stopa inflacije za isti period povećana na čak 6,6 posto.
Takav odnos sporog ekonomskog rasta i visokog rasta cijena predstavlja jedan od najvećih izazova za domaću ekonomiju, jer se kupovna moć stanovništva smanjuje, dok kompanije posluju u uslovima sve većih troškova proizvodnje i poslovanja.
Rast ekonomije ostaje skroman
Prema najnovijim procjenama Centralne banke BiH, realna ekonomska aktivnost nastavila je rasti gotovo identičnim tempom kao i prošle godine.
Nakon što je realni BDP u 2025. godini porastao za 2,1 posto, preliminarna procjena za prvo tromjesečje 2026. godine također iznosi 2,1 posto. Projekcije za drugo tromjesečje ukazuju na blago usporavanje, odnosno rast od svega dva posto.
Time se potvrđuje da domaća ekonomija i dalje raste znatno sporije nego što bi bilo potrebno za ozbiljnije povećanje životnog standarda ili značajnije približavanje razvijenijim evropskim ekonomijama.
Domaća potrošnja nosi ekonomiju
Analiza Centralne banke pokazuje da glavni pokretač ekonomskog rasta ostaje domaća potrošnja.
Trgovina na malo ostvarila je realni rast od čak 12,8 posto u prva četiri mjeseca godine i predstavlja najznačajniji pozitivan doprinos ukupnoj ekonomskoj aktivnosti.
Međutim, iza takvih podataka krije se činjenica da se dio povećane vrijednosti prometa može objasniti upravo rastom cijena, odnosno inflacijom, dok stvarna kupovna moć građana trpi sve veći pritisak.
Industrijska proizvodnja nastavlja pad
Za razliku od trgovine, industrijski sektor nastavlja bilježiti negativne rezultate.
Industrijska proizvodnja u prva četiri mjeseca ove godine pala je za 4,5 posto, što potvrđuje nastavak problema u prerađivačkoj industriji.
Centralna banka navodi da je osnovni razlog slaba vanjska potražnja i usporavanje ekonomskih aktivnosti kod glavnih trgovinskih partnera Bosne i Hercegovine.
Posebno su pogođeni izvoznici koji posluju na tržištima Evropske unije, gdje je privredni rast također usporen.
Turizam raste, ali nedovoljno
Turistički sektor nastavio je pozitivan trend, ali znatno sporijim tempom nego prethodnih godina.
Prema raspoloživim podacima, turistička aktivnost povećana je za 2,2 posto, što predstavlja umjeren doprinos ukupnom ekonomskom rastu.
Inflacija značajno viša od prethodnih očekivanja
Daleko najveće iznenađenje predstavljaju nove procjene inflacije.
Centralna banka je u odnosu na martovske projekcije značajno povećala očekivanu stopu inflacije.
Dok se prije nekoliko mjeseci očekivala ukupna inflacija od 3,9 posto u drugom kvartalu, nova procjena iznosi čak 6,6 posto.
Istovremeno je povećana i procjena temeljne inflacije sa 4,2 na 4,7 posto, što pokazuje da rast cijena nije ograničen samo na energente, nego se sve više širi i na ostale proizvode i usluge.
Za prvo polugodište ove godine očekuje se prosječna ukupna inflacija od 5,3 posto, uz procjenu da bi tokom trećeg kvartala moglo doći do njenog postepenog usporavanja.
Najviše poskupjeli prevoz i režijski troškovi
Najveći doprinos rastu inflacije dolazi iz nekoliko ključnih kategorija potrošnje.
Prema zvaničnim podacima, cijene prevoza zabilježile su godišnji rast od čak 25,9 posto, dok su režijski troškovi porasli za 11 posto.
U prva četiri mjeseca godine kategorija prevoza povećana je za oko 7,7 posto, prvenstveno zbog viših cijena goriva i povećanih troškova transporta.
Takvi troškovi dodatno utiču na gotovo sve proizvode i usluge jer se kroz logistiku prelijevaju na kompletan lanac snabdijevanja.
Istovremeno su troškovi stanovanja, električne energije, vode, plina i drugih energenata porasli za oko 8,9 posto, dodatno povećavajući pritisak na kućne budžete.
Hrana usporava, ali ostaje jedan od glavnih pokretača inflacije
Iako Centralna banka navodi da rast cijena hrane pokazuje određene znakove usporavanja u odnosu na prethodni period, upravo ova kategorija i dalje ostaje među najvećim generatorima ukupne inflacije.
Razlog je činjenica da hrana ima najveći udio u potrošačkoj korpi građana, pa i manji rast cijena značajno utiče na ukupnu inflaciju.
Uticaj međunarodnih kretanja
Centralna banka naglašava da se značajan dio inflatornih pritisaka prenosi iz međunarodnog okruženja.
Rast cijena energenata na svjetskim tržištima direktno se odražava na domaće tržište, posebno kroz cijene goriva, transporta i energenata.
Slični trendovi prisutni su i u eurozoni, gdje je inflacija u maju dostigla 3,2 posto, što predstavlja najviši nivo od septembra 2023. godine.
Prema projekcijama Evropske centralne banke, inflacija u eurozoni tokom 2026. trebala bi ostati oko tri posto, dok se povratak na ciljanih dva posto očekuje tek tokom 2027. godine.
Neizvjesni izgledi
Centralna banka upozorava da su postojeće procjene izložene brojnim rizicima.
Najveću neizvjesnost predstavljaju međunarodna ekonomska kretanja, cijene energenata, geopolitička dešavanja te stanje u glavnim izvoznim tržištima Bosne i Hercegovine.
Ukoliko dođe do novih poremećaja na svjetskim tržištima ili dodatnog usporavanja evropske privrede, moguće su nove revizije procjena ekonomskog rasta i inflacije već u narednim mjesecima.
Građani pod najvećim pritiskom
Kombinacija sporog ekonomskog rasta i visoke inflacije znači da građani sve teže održavaju životni standard.
Dok privreda raste svega oko dva posto, cijene osnovnih proizvoda i usluga rastu više od tri puta brže, što smanjuje realnu vrijednost plata i penzija te povećava troškove života.
Pred domaćom ekonomijom tako ostaje izazov kako očuvati privredni rast, zaustaviti rast cijena i istovremeno povećati životni standard stanovništva u uslovima izraženih međunarodnih ekonomskih neizvjesnosti.
