Dok se od građana Bosne i Hercegovine očekuje da uredno plaćaju poreze, registracije, kazne i poštuju saobraćajne propise, službena vozila brojnih državnih institucija godinama prolaze gotovo nekažnjeno uprkos stotinama evidentiranih prekršaja.
Najnoviji podaci kantonalnih ministarstava unutrašnjih poslova otkrivaju zabrinjavajuću praksu koja dodatno urušava povjerenje javnosti u institucije – oni koji bi trebali biti primjer poštivanja zakona nerijetko su među njegovim najčešćim prekršiocima.
Gotovo da ne prođe sedmica bez videosnimka na društvenim mrežama koji prikazuje službeni automobil kako velikom brzinom obilazi kolonu preko pune linije, ulazi u "makazice", prolazi kroz crveno svjetlo ili koristi rotaciju bez očiglednog opravdanja. Takvi prizori odavno više nisu incidenti, već slika saobraćajne kulture dijela državnog aparata.
Podaci koje su dostavili pojedini kantonalni MUP-ovi, na zahtjev zastupnice u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Mije Karamehić-Abazović, pokazuju razmjere ovog problema.
Više od 600 prekršaja u Zeničko-dobojskom kantonu
Samo na području Zeničko-dobojskog kantona, od 1. januara 2023. do 17. juna 2026. godine, evidentirano je čak 607 saobraćajnih prekršaja koje su počinila službena vozila državnih institucija Bosne i Hercegovine.
Najviše prekršaja zabilježeno je kod vozila Direkcije za koordinaciju policijskih tijela BiH, koja su u navedenom periodu evidentirana čak 210 puta zbog kršenja saobraćajnih propisa.
Posebno zabrinjava činjenica da se među institucijama s velikim brojem prekršaja nalaze upravo one koje bi trebale biti simbol poštivanja zakona.
Prema podacima MUP-a ZDK, slijede:
Direkcija za koordinaciju policijskih tijela BiH – 210 prekršaja
Predsjedništvo BiH – 64 prekršaja
Sudska policija Suda BiH – 64 prekršaja
SIPA – 45 prekršaja
Ministarstvo odbrane BiH – 40 prekršaja
Vijeće ministara BiH – 25 prekršaja
Granična policija BiH – 18 prekršaja
Ministarstvo vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH – 16 prekršaja
Ministarstvo finansija i trezora BiH – 16 prekršaja
Parlamentarna skupština BiH – 15 prekršaja
Ove brojke otvaraju pitanje koliko su vozači službenih vozila svjesni odgovornosti koju nose, ali i koliko njihove institucije uopće sankcionišu neodgovorno ponašanje.
Kazne nisu plaćene ni kada su izrečene
Iz MUP-a ZDK naveli su da su protiv 31 vozača pokrenuti prekršajni postupci izdavanjem prekršajnih naloga.
Međutim, ni tu priča ne završava.
Za šest evidentiranih prekršaja novčane kazne nisu ni plaćene, što dodatno podgrijava sumnje da pojedini vozači službenih automobila uživaju privilegovan položaj u odnosu na obične građane.
Istovremeno, hiljade građana svakodnevno se suočavaju s blokadama računa, prinudnom naplatom ili sudskim postupcima zbog znatno manjih dugovanja nastalih po osnovu saobraćajnih kazni.
Institucije se pozivaju na pratnje zvaničnika
Iz policije navode da dio prekršaja može biti opravdan službenim zadacima.
"Za određeni broj evidentiranih prekršaja postoje službene najave koje se odnose na realizaciju službenih posjeta, osiguranja i pratnje domaćih i stranih zvaničnika. U takvim slučajevima vozila su se kretala uz policijsku pratnju u skladu s važećim propisima", naveli su iz MUP-a ZDK.
Ipak, ostaje otvoreno pitanje koliko od ukupno 607 evidentiranih prekršaja zaista spada u tu kategoriju, a koliko predstavlja posljedicu bahate i neodgovorne vožnje.
Nisu svi željeli otkriti podatke
Za razliku od MUP-a Zeničko-dobojskog i Livanjskog kantona, pojedine policijske agencije odbile su dostaviti tražene informacije.
Iz MUP-a Kantona Sarajevo odgovorili su da podatke iz evidencije kažnjenih osoba mogu dati samo uz postojanje opravdanog pravnog interesa, pozivajući se na Zakon o prekršajima Federacije BiH.
Sličan odgovor stigao je i iz Ministarstva unutrašnjih poslova Republike Srpske, gdje su naveli da nije moguće izvršiti pretragu bez preciznih identifikacionih podataka o vozilima.
Takav pristup dodatno ograničava transparentnost rada institucija i onemogućava javnosti da stekne potpunu sliku o tome koliko često službena vozila učestvuju u saobraćajnim prekršajima.
Bahatost koja postaje pravilo
Problem nije samo u brojevima.
Godinama unazad društvene mreže pune su snimaka službenih automobila koji velikim brzinama obilaze kolone, prelaze preko pune linije, prolaze kroz crvena svjetla ili koriste rotaciona svjetla bez vidljivog razloga.
Takvi prizori izazivaju ogorčenje građana jer ostavljaju utisak da za dio državnih službenika postoje drugačija pravila nego za ostale učesnike u saobraćaju.
Kada službena vozila, finansirana novcem poreskih obveznika, postanu simbol privilegija i nekažnjivosti, šteta nije samo u broju prekršaja. Mnogo ozbiljnija posljedica jeste urušavanje povjerenja u institucije koje bi prve trebale pokazati da zakon važi jednako za sve.
U državi u kojoj se građani kažnjavaju zbog najmanjeg saobraćajnog prekršaja, stotine prekršaja službenih vozila državnih institucija ostavljaju gorak utisak da odgovornost često prestaje tamo gdje počinju službene tablice. Upravo zato pitanje nije samo koliko je prekršaja evidentirano, nego koliko ih je zaista sankcionisano i da li će iko snositi odgovornost za ponašanje koje ugrožava sigurnost svih učesnika u saobraćaju.
