Narodi i građani ulaze u novu godinu s niskim standardom, rastućim dugom i nesposobnim vlastima koje biraju fotelje umjesto razvoja
Bosna i Hercegovina ušla je u 2026. godinu s visokim očekivanjima svojih građana, ali i s realnošću koja ne obećava bolje sutra. Bilo da se radi o ekonomiji, politici ili demografiji, jasno je da nas predstojeći period čeka pod znakom nesigurnosti. Glavni razlog su vlasti koje su, po ocjeni mnogih, nesposobne i ne pokazuju interes za život običnih građana, fokusirane isključivo na očuvanje političke moći i pozicija. Uz to, izborna godina dodatno produbljuje populizam i demagogiju, a borba za startne pozicije postaje prioritet političkih elita.
Potonuće u dužničko ropstvo
Ekonomija zemlje ulazi u 2026. s alarmantnim podacima. Prema Europskom programu usporedbe cijena i BDP-a, BDP po stanovniku u BiH, izražen u Standardu kupovne moći, iznosi svega 35 posto prosjeka EU, dok stvarna individualna potrošnja doseže 42 posto prosjeka EU. Time je BiH najsiromašnija država Europe među zemljama uključenim u mjerenje, prestigla nas je i Albanija.
Zaduženja Federacije BiH i Republike Srpske rastu rekordnom brzinom. Tokom 2025. FBiH je emitirala trezorske zapise u vrijednosti od oko 204 miliona KM, dok se RS zadužila s oko 600 miliona KM kroz domaće vrijednosne papire. Pored toga, FBiH je plasirala euroobveznice vrijedne 700 miliona KM na Londonskoj burzi. Većina ovih sredstava nije usmjerena u razvoj, nego u krpanje proračunskih rupa.
RS je 17. decembra 2025. usvojila proračun za 2026. u iznosu od 7,6 milijardi KM, planirajući dodatno zaduženje od 1,728 milijardi KM. FBiH pak planira proračun od oko devet milijardi KM, pri čemu će manjak od oko tri milijarde biti nadomješten zaduženjem na domaćem i inozemnom tržištu.
Inflacija i rast cijena
Inflacija u BiH raste dok eurozona bilježi stabilne stope od oko dva posto. U našoj zemlji ona je premašila četiri posto, a to se odražava na povećanje cijena usluga i troškove života građana. Unatoč rekordnim prihodima od poreza, vlasti nisu uspjele stabilizirati prilike, već su dodatno otežale položaj radnika povećanjem cijena i kontroverznim odlukama o minimalnoj plaći i neradnoj nedjelji u FBiH.
Ekonomija je pod pritiskom političkog populizma, gdje odluke donose osobe koje nemaju iskustvo ni znanje, već se oslanjaju na metode koje služe opstanku na vlasti.
Perspektive i međunarodni utjecaj
Građani će, unatoč svemu, odlučivati o svojoj sudbini, ali utjecaj međunarodnih faktora i dalje igra ključnu ulogu. I dok domaće vlasti brinu prvenstveno o sebi i svojoj političkoj sigurnosti, obični ljudi suočavaju se s dugom, inflacijom i nesigurnom budućnošću.
2026 godina u BiH tako započinje kao izazovna: ekonomski opterećena, politički polarizirana i s malim izgledima da će odmah donijeti bolje standarde života ili stabilnost.
