Izjava Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica, u kojoj se navodi da su zabilježene razine olova u krvi stanovnika Vareša „posljedica industrijskih aktivnosti“ te da su „unutar očekivanih granica“, izazvala je oštre reakcije ekoloških organizacija, građanskih inicijativa i dijela stručne javnosti.
Udruženja koja prate slučaj upozoravaju da takva formulacija predstavlja opasno umanjivanje ozbiljnosti problema i da javnosti šalje poruku kako je povećana koncentracija teškog metala u krvi građana nešto normalno i prihvatljivo. Prema njihovim riječima, riječ je o nepreciznoj i potencijalno obmanjujućoj komunikaciji koja može dovesti do pogrešnih zaključaka o stvarnim zdravstvenim rizicima.
Posebno je sporno što se u saopštenju sugerira da su zabilježene vrijednosti „očekivane“ za sredinu s industrijskim aktivnostima, iako u Varešu trenutno ne postoje značajni industrijski pogoni osim rudarskih operacija. Kritičari ističu da se time indirektno pokušava normalizirati izloženost olovu, bez jasnih dokaza o stvarnom izvoru kontaminacije.
Dodatnu zabrinutost izaziva činjenica da među testiranim osobama nisu samo radnici potencijalno izloženi profesionalnom riziku, već i djeca, starije osobe i građani koji nemaju nikakav direktan kontakt s industrijskim postrojenjima. Upravo zbog toga, tvrdnje da su rezultati „u granicama očekivanog“ mnogi smatraju neutemeljenim i naučno problematičnim.
Nalazi o olovu u krvi u Varešu: Nema hitne prijetnje, ali nadzor se nastavlja
Spornu tačku predstavlja i način na koji su interpretirani referentni pragovi za koncentraciju olova u krvi. Institut je koristio nove granice – 5 μg/dL za odrasle i 3,5 μg/dL za djecu – bez jasnog objašnjenja njihove pravne i metodološke osnove. Time su, kako upozoravaju ekološke organizacije, zanemarene laboratorijske referentne vrijednosti koje su znatno niže, što u praksi znači smanjenje broja osoba koje se vode kao zdravstveno ugrožene.
Stručnjaci podsjećaju da ne postoji sigurna razina olova u krvi, posebno kada je riječ o djeci, kod kojih i niske koncentracije mogu imati dugoročne posljedice na razvoj, kognitivne sposobnosti i opće zdravlje. U tom kontekstu, čak i manji broj slučajeva s povišenim vrijednostima trebao bi biti signal za ozbiljnu zabrinutost i hitnu reakciju nadležnih institucija.
Poseban problem predstavlja izostanak analize dugotrajne i kumulativne izloženosti olovu, koje se s vremenom taloži u organizmu. Građani i udruženja upozoravaju da trenutni nalazi predstavljaju samo kratkoročni presjek stanja i da ključno pitanje – koliko dugo traje izloženost i kakve će biti dugoročne posljedice – i dalje ostaje bez odgovora.
Zbog svega navedenog, organizacije civilnog društva zahtijevaju potpunu transparentnost, uključujući objavu anonimiziranih pojedinačnih rezultata, jasnu metodologiju obrade podataka, kao i precizno navođenje pravnih i naučnih osnova na kojima se temelje zaključci Instituta.
Upozoravaju da javnozdravstvena komunikacija mora biti odgovorna, jasna i utemeljena na dokazima, jer svako relativiziranje ovakvog problema može dovesti do ozbiljnih posljedica po zdravlje stanovništva Vareša.
