Izrada socijalne karte koja bi trebala omogućiti pravičniju raspodjelu javnog novca za socijalno ugrožene građane u Bosni i Hercegovini, koja se već godinama najavljuje, najoptimističnija predviđanja govore da bi mogla biti završena tek za pet godina.
Ova socijalna karta trebala bi predstavljati bazu podataka koja bi omogućila da ljudi u stanju socijalne potrebe brzo dobiju potrebnu pomoć, smanji zloupotrebe i usmjeri javna sredstva, koja godišnje iznose na desetine miliona KM, na stvarno ugrožene građane.
Međutim, umjesto sistematskog pristupa, vlasti na svim nivoima u BiH i dalje se oslanjaju na jednokratne pomoći, posebno pred izbore, kako bi pridobile podršku birača. U entitetima, uključujući Federaciju BiH i Republiku Srpsku, priprema socijalnih karata je još uvijek u fazi analiza i priprema. Za to vrijeme, vlasti dijele jednokratne pomoći, koje često nemaju veze s realnim potrebama građana, već služe kao populistički potezi uoči izbora.
U Banjaluci, primjerice, vlast koristi budžetska sredstva za subvencije kao što su besplatne knjige za osnovce, subvencije za privatne vrtiće i besplatne mjesečne karte za penzionere. Grad se takođe odriče prihoda od legalizacije bespravno izgrađenih objekata, građevinskih dozvola za manje objekte, te naplate priključaka na vodovodnu i kanalizacionu mrežu. Iako precizni troškovi ovih mjera nisu poznati, jasno je da se radi o milionima maraka.
Na republičkom nivou, Vlada RS je pred prošle izbore dodijelila po 100 KM jednokratne pomoći penzionerima, borcima i mladima. Izrada socijalne karte u RS, koju vodi Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite, još uvijek nije precizno vremenski definisana. Projekat će se realizovati u tri faze, pri čemu je prvi korak analiza i projektovanje. Kontakt sa Srbijom, gdje je proces uspostavljanja socijalne karte trajao pet godina, ukazuje na dugotrajan i složen postupak.
I u Federaciji BiH postoji potreba za izradom socijalne karte. Analize pokazuju da trenutni sistemi socijalne zaštite nisu dovoljno efikasni, te da dječiji dodaci pokrivaju samo 10,3% najsiromašnijih, uz brojne zloupotrebe. Rok za prvu fazu izrade socijalne karte u FBiH je proljeće 2026. godine, dok bi kompletan proces trebao biti završen do 2029. godine, iako još uvijek nije poznato koliko će to koštati.
Ekonomista naglašava da bi socijalna karta bila izuzetno korisna kako bi se pravilno usmjerila pomoć onima kojima je najpotrebnija, umanjila zloupotreba i racionalizovala javna sredstva. Kritikuje trenutne populističke mjere, poput besplatnih građevinskih dozvola, koje se odnose na one koji već imaju dovoljno novca i nisu pravedno raspoređene.
Bez jasno definiranih rokova i budžeta, te sa neefikasnim postojećim sistemima, budućnost socijalne karte u BiH ostaje neizvjesna. Čini se da će se u međuvremenu nastaviti s praksom nesistematske raspodjele pomoći, koja služi više kao politička taktika nego kao stvarna podrška građanima u potrebi.
