Donosioci odluka u Evropi više ne ignorišu eskalirajuću retoriku američkog predsjednika Donalda Trumpa u vezi s Grenlandom, već sada traže plan da je zaustave.
U komentarima, evropski diplomata upoznat s tekućim diskusijama rekao je: "Moramo biti spremni za direktan sukob s Trumpom... On je u neprijateljskom stanju, a mi moramo biti spremni."
Bivši danski zastupnik je rekao: "Svi su izuzetno šokirani i nesvjesni alata koje imamo... Niko zapravo ne zna šta da radi jer Amerikanci mogu raditi šta god žele."
Dodao je: "Ali odgovori na ova pitanja su nam potrebni odmah... Ne mogu čekati tri, pet ili sedam godina."
Prema Politicu, Evropa ima četiri opcije da spriječi Trumpa da anektira Grenland:
Prva opcija: Postizanje kompromisa
Trump tvrdi da je Grenland ključan za nacionalne sigurnosne interese SAD-a i optužuje Dansku da ga nije zaštitila od sve veće kineske i ruske vojne aktivnosti na Arktiku.
Možda je postizanje dogovorenog rješenja, koje bi omogućilo Trumpu da iz pregovora izađe s pozitivnim rezultatima, a Danskoj i Grenlandu da spasu obraz, najbrži izlaz iz ove krize.
Bivši visoki zvaničnik NATO-a predložio je da savez posreduje između Grenlanda, Danske i Sjedinjenih Država, kao što je to učinio s Turskom i Grčkom.
Saveznici NATO-a razmatraju nove inicijative s Trumpom za jačanje sigurnosti Grenlanda, uprkos prevladavajućem mišljenju da su prijetnje ruskih i kineskih brodova toj teritoriji pretjerane.
Ostali prijedlozi uključuju ubrzanje izdvajanja zemalja NATO-a za odbranu na Arktiku, provođenje više vojnih vježbi u regiji i raspoređivanje snaga za osiguranje Grenlanda i uvjeravanje Sjedinjenih Država kada je to potrebno, prema riječima trojice diplomata NATO-a.
Diplomate su rekle da bi savez trebao biti otvoren i za stvaranje programa "Čuvar Arktika" i transfer svojih vojnih sredstava u regiju, slično inicijativama "Čuvar Istočnog Arktika" i "Čuvar Baltika".
Jedan diplomata dodaje: "Mora se uložiti svaki napor" da se ojača prisustvo saveza u blizini Grenlanda i ispune Trumpovi zahtjevi.
Međutim, Trump kaže da želi Grenland zbog njegovih ogromnih mineralnih nalazišta i potencijalnih rezervi nafte i plina, ali neuspjeh u iskorištavanju ovih resursa posljedica je neravnog terena i visokih troškova.
Danska tvrdi da godinama pokušava uvjeriti investitore da rade na Grenlandu, ali evropske zemlje nisu odgovorile. Međutim, jedan evropski diplomata rekao je da postoje znaci promjene stava.
Druga opcija: Dodjela ogromnih suma novca Grenlandu
Sjedinjene Američke Države su najavile punu podršku pokretu za nezavisnost Grenlanda, a zatim su potpisale sporazum koji omogućava ubrizgavanje ogromnih količina američkog novca. Evropska unija i Danska pokušavaju uvjeriti narod Grenlanda da im mogu ponuditi bolji dogovor.
Brisel planira više nego udvostručiti svoju potrošnju na Grenland počevši od 2028. godine na čak 350 miliona eura tokom sedam godina, pored novca koji Danska šalje ostrvu.
Grenland će također imati pravo da se prijavi za dodatnih 44 miliona eura finansiranja EU za udaljena područja evropskih zemalja, prema novim planovima.
Danska i evropska podrška trenutno se uglavnom fokusiraju na socijalnu i zdravstvenu zaštitu, obrazovanje i zelenu tranziciju u regiji, a prema novim planovima, fokus će biti i na razvoju kapaciteta ostrva za vađenje mineralnih resursa.
„Imamo veliki broj ljudi ispod granice siromaštva, infrastruktura je nerazvijena, a naši resursi se uglavnom crpe uz malu dobit za Grenland, dok profit uglavnom ide danskim kompanijama“, rekao je Kuno Finker, opozicioni član parlamenta koji podržava nezavisnost Grenlanda.
Treća opcija: Ekonomski odgovor
Evropska unija ima moćno političko sredstvo koje može koristiti da odvrati Trumpa: sredstvo protiv prisile, ili "trgovinsku bazuku", koje je stvoreno nakon Trumpovog prvog mandata i omogućava bloku da odgovori na trgovinsku diskriminaciju.
Brisel je prethodno prijetio da će ga upotrijebiti nakon što je Trump uveo tarife evropskim zemljama, ali ga je zamrznuo u julu nakon što su dvije strane postigle dogovor.
Dok Sjedinjene Države nastavljaju nametati carine Evropskoj uniji, Brisel bi mogao ponovo upotrijebiti svoje oružje.
Bernd Lange, predsjedavajući trgovinskog odbora Evropskog parlamenta, rekao je: "Naš izvoz u Sjedinjene Američke Države prelazi 600 milijardi eura, a držimo više od 50% tržišnog udjela za otprilike trećinu te robe. Sasvim je jasno da je to moć koju posjedujemo."
Ali Trumpa treba uvjeriti u ozbiljnost Evropske unije, s obzirom na to da su sve njegove prijetnje prošli put bile neefikasne.
Opcija četiri: Vojna intervencija
Ako Sjedinjene Države odluče da vojnom silom zauzmu Grenland, Evropljani malo toga mogu učiniti da to spriječe.
Thomas Crosby, američki vojni stručnjak na Kraljevskom danskom odbrambenom koledžu, rekao je: "Neće pokrenuti preventivni napad na Amerikance prije nego što zauzmu Grenland."
Dodao je: "Ali što se tiče odgovora na prvi potez, to zavisi od okolnosti. Ako su Amerikanci vrlo mala grupa, možemo pokušati da ih uhapsimo, jer bi to bio kriminalni čin. Ali ako Sjedinjene Države pokrenu nasilni napad, situacija je potpuno drugačija."
Pravno gledano, Danska bi mogla biti prisiljena da odgovori vojno; prema stalnoj naredbi izdatoj 1952. godine, trupe moraju "odmah intervenirati u borbi bez čekanja ili traženja naređenja" u slučaju napada na dansku teritoriju.
Evropski diplomata je rekao da bi evropske zemlje trebale razmotriti mogućnost slanja trupa na Grenland ako Danska to zatraži, kako bi se povećali potencijalni troškovi američke vojne akcije.
Iako je malo vjerovatno da će ove snage odoljeti američkoj invaziji, one bi poslužile kao sredstvo odvraćanja.
Crosby je rekao: „To bi moglo imati destabilizirajući učinak, jer bi neke grupe mogle ometati napredak, potencijalno prisiljavajući američku vojsku na upotrebu nasilja ili povlačenje.“
Dodao je: "Ali ova strategija dolazi s visokom cijenom... Ovo je potpuno nepoznata teritorija i postoji vrlo velika vjerovatnoća žrtava u pokušaju odbacivanja američke tvrdnje o suverenitetu nad Grenlandom."
