Vrhovni sud Federacije Bosne i Hercegovine je u ponedjeljak smanjio kaznu Eldinu Hodžiću za čak 15 godina, smanjujući njegovu prvostepenu presudu. Time je još jednom pokazano da u Bosni i Hercegovini pravda nije dio pravosudnih institucija.
Ime Alme Kadić je samo jedno od mnogih žena koje su postale žrtve nasilja u posljednjim godinama. Nakon svakog ubistva, javnost je bila zgrožena, a tražene su najstrože kazne za počinioce. Međutim, postupci koji slijede često postaju još jedan izvor traume za porodice žrtava, dok ubice, iako u pritvoru, proživljavaju svoje vrijeme daleko od pravične kazne. Suđenja su često pretvorena u cirkus, gdje se zakoni koriste da bi se izbjegla pravda.
Eldin Hodžić je u jednom od najbrutalnijih zločina u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini hladnokrvno ubio svoju suprugu, Almu Kadić, pred očima njene porodice, ispalivši hitac u potiljak. U posljednjim trenucima života, Alma je izgovarala ime svoje kćerke. Prije ubistva, Hodžić je godinama zlostavljao suprugu, fizički je napadao i kršio mjere zaštite koje je sud odredio.
Kantonalni sud u Sarajevu je 30. augusta 2023. godine osudio Hodžića na 35 godina zatvora, ali je Vrhovni sud Federacije BiH tu presudu poništio zbog proceduralnih grešaka i vratio predmet na ponovno razmatranje. U drugom suđenju, 23. oktobra 2023. godine, Hodžić je ponovo osuđen na 35 godina zatvora, no presuda je ponovno poništena u martu 2024. godine zbog istih razloga. Na kraju je Vrhovni sud Federacije BiH smanjio kaznu na samo 20 godina.
Ova sramotna kazna, zajedno sa zbunjujućom i neučinkovitom procedurom, postavlja ozbiljna pitanja o funkcionalnosti, sposobnosti, pa i moralnosti pravosudnog sistema u Federaciji Bosne i Hercegovine. Kako je moguće da sudije Kantonalnog suda nisu uspjele donijeti odgovarajuću presudu čak u dva navrata? Ako su zaista toliko nesposobni, zašto im se dopušta da obnašaju tako odgovorne funkcije?
Društvo također mora pitati šta su sudije Vrhovnog suda mogle smatrati olakšavajućim okolnostima koje su dovele do smanjenja kazne za takav strašan zločin. Koliko vrijedi život žene, majke, kćerke? Kakvu poruku šalje ovakva presuda svim ženama koje trpe nasilje?
Još jedno pitanje ostaje o ulozi Tužilaštva Federacije BiH, koje, iako manje odgovorno za proceduralne greške, nije uspjelo osigurati maksimalnu kaznu. Sve ove okolnosti ukazuju na duboki problem u pravosudnim institucijama, čija je odgovornost da pruže pravičnu kaznu za najteže zločine.
Dan 23. decembar 2024. godine ostat će zapamćen kao jedan od najmračnijih trenutaka u povijesti pravosudnog sistema u Bosni i Hercegovini.
