EU zahtijeva reviziju zakona, ocjenjujući da oni potkopavaju nezavisnost sudstva, autonomiju i funkcionisanje tužilaštava...
Pristup Srbije takozvanim stubovima njene diplomatije trenutno je određen dvama konkretnim pitanjima. Brisel je upozorio na mogućnost obustave sredstava iz Plana rasta zbog novih zakona o pravosuđu.
EU zahtijeva reviziju zakona, navodeći da oni potkopavaju nezavisnost sudstva, autonomiju i funkcionisanje tužilaca. Odnosi Beograda s Moskvom i Washingtonom definirani su razgovorima o ukidanju američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS).
Sankcije su uvedene zbog ruskog vlasništva, dok su u toku pregovori s Rusijom o njenoj spremnosti da proda svoj udio, oko 56 posto, u glavnoj srpskoj naftnoj kompaniji, mađarskoj kompaniji MOL.
Posebno mjesto u daljnjem razvoju događaja ima odlazak s vlasti Viktora Orbana, lidera mađarske stranke Fidesz, nakon 16 godina. Populista Orban, čiji odlazak olakšava postizanje dogovora o ključnim pitanjima unutar EU, mogao bi biti razočarenje za vladu u Srbiji, s obzirom na to da srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić nije krio svoju bliskost mađarskom režimu. Bio je i među evropskim liderima koji su podržavali Orbanove snage u predizbornoj kampanji.
Orbana i Vučića povezivala je saradnja s Rusijom, uprkos sankcijama EU protiv te zemlje, kao i optužbe za centralizaciju moći i pritisak na medije, opoziciju i civilno društvo. Stoga su poređenja političkih procesa u Srbiji i njenom sjevernom susjedu neizbježna.
-Sličnosti i razlike sa Mađarskom
"Mađarska je članica Evropske unije, tako da članstvo u EU za njih nije problem. Dakle, u slučaju Mađarske, pitanje teritorijalnog integriteta se ne postavlja", naglašavaju Zoran Milivojević, karijerni diplomata, i Jelica Minić iz Evropskog pokreta u Srbiji.
Srbija ne odustaje od Kosova kao dijela svoje države, kako je predviđeno Ustavom zemlje, uprkos činjenici da nema kontrolu nad svojom bivšom pokrajinom od 1999. godine, dok EU zahtijeva normalizaciju odnosa između dvije strane kao uslov za članstvo.
„ Dakle, stvari su neuporedive“, zaključuje Milivojević.
Podsjeća i da Vučićevi protivnici nemaju lidera koji se može porediti s pobjednikom izbora u Mađarskoj, Peterom Magyarom, što naglašava i Jelica Minič. Dodaje da je vlast u Srbiji duboko polarizirala društvo, te da se upravo tu mogu tražiti sličnosti sa sjevernim susjedom.
„ Vidjet ćemo kako će se to razvijati i da li su moguće velike promjene koje se sada očekuju u Mađarskoj. Peter Madyar je uspio okupiti dvije trećine Mađara, ali u širokom političkom spektru “, rekao je Minić.
Međutim, čak i bez promjena u Mađarskoj, vlada u Srbiji suočava se s nizom različitih izazova koji oblikuju njenu vanjskopolitičku poziciju.
-„Vučićeve igre“ u novim okolnostima
Tokom četrnaest godina vlasti Vučićevih naprednjaka i njihovih saveznika, globalni odnos snaga se značajno promijenio. Politika balansiranja između velikih sila, na kojoj je insistirala Vučićeva diplomatija, sada se suočava s brojnim izazovima.
Iako je kandidat za članstvo u EU, Srbija nije otvorila nijedno pregovaračko poglavlje već četiri godine, a među glavnim izazovima je nedostatak usklađenosti s vanjskom politikom EU, prije svega neuvođenje sankcija Rusiji zbog njene invazije na Ukrajinu.
Iako Beograd govori o "snažnim vezama" s Moskvom, neke kritike Kremlja, poput onih u vezi s navodnom prodajom oružja Ukrajini, poljuljale su "tradicionalno prijateljstvo".
Signal korektnijih odnosa s Moskvom nedavno se vidio u spremnosti Rusije da ostane glavni dobavljač plina Srbiji tri mjeseca, na čemu se Vučić lično zahvalio ruskom lideru Vladimiru Putinu. EU očekuje da će Srbija pratiti tempo smanjenja ovisnosti o ruskom plinu, što bi trebalo biti potpuno okončano do januara 2028. godine.
Razgovor s Putinom je samo mala promjena u odnosu na neugodnu situaciju u kojoj se Vučić našao prošlog septembra u Pekingu, kada je Putin pred kamerama prelistavao dokumente dok mu se Vučić obraćao. Što se tiče SAD-a, kako kaže Edward Joseph, američki stručnjak, Trumpova administracija nije zainteresovana za „Vučićeve igre“.
-Šta EU "štiti" u Srbiji?
Govoreći o pristupu EU prema Srbiji, ali i prema Zapadnom Balkanu općenito, Eric Gordy sa Univerziteta u Londonu naglašava fokus Brisela na formalne promjene i ekonomska pitanja.
Kao što je zaključeno u nedavno objavljenoj zbirci radova „Zarobljene države na Zapadnom Balkanu“, čiji je Gordi jedan od urednika, jasniji pristup temeljnim pravima bio bi poželjniji.
„ Pratim provladine medije u Srbiji i oni posljednjih godina snažno naglašavaju podjelu između EU i SAD-a. Danas, nakon izbora u Mađarskoj, to otvoreno govore. Na primjer, 'Politika' ima članak da je Zapad sada podijeljen u dva tabora, EU i SAD. I, naravno, režim koristi SAD protiv EU. Ono čemu se može nadati u takvom kontekstu jeste da će EU istupiti i preuzeti svoju pravu ulogu, kao branitelj jednakosti, ljudskih prava i demokratskih vrijednosti“, kaže Gordy.
Srbija je 2025. godine bila među zemljama svijeta s najvećim padom sloboda, prema studiji međunarodne nevladine organizacije Freedom House, objavljenoj u martu. Sa statusom "djelimično slobodne" zemlje, pitanje sloboda i vladavine prava postaje srž insistiranja EU na Srbiji. Upravo zbog toga, Srbiji prijeti gubitak preostalih milijardu i po eura iz Plana rasta.
Jelica Minić ocjenjuje da, za razliku od stručne javnosti koja ne krije svoju zabrinutost, vladajuća elita u Srbiji ima drugačiji pristup.
„ Izgleda da misle da je ovo rješivo i da nije sigurno da će EU poduzeti takve korake “, kaže ona.
Zoran Milivojević smatra da je prijetnja iz Brisela ozbiljna i izražava povjerenje u Vučićevu poruku da će poštovati ono što odluči Venecijanska komisija, koja će dati mišljenje o izmjenama zakona o pravosuđu. Na zahtjev predsjednice Skupštine Srbije Ane Brnabić za mišljenje o zakonima o pravosuđu, Venecijanska komisija, savjetodavno tijelo Vijeća Evrope, daje mišljenja o pravnim pitanjima. Novi zakoni o pravosuđu stupili su na snagu u januaru. Vlada tvrdi da oni čine pravosudni sistem efikasnijim, dok je EU izrazila zabrinutost da zakon jača kontrolu nad pravosudnim sistemom.
-Gdje se Beograd nalazi u odnosu na Vašington?
Odnosi između vlade u Srbiji i administracije Donalda Trumpa promijenili su se od prethodnog do novog mandata američkog predsjednika.
„Nakon promjena u Washingtonu, sigurno je da su se odnosi sa Srbijom poboljšali“, kaže Milivojević, potkrepljujući to primjerima sastanaka koje srbijanski zvaničnici održavaju s predstavnicima State Departmenta i drugih američkih institucija.
"Ne bih se složio da je Srbija napredovala u odnosima sa SAD-om. Mislim da su očekivanja bila velika, neka vrsta euforije nakon pobjede Donalda Trumpa. Međutim, nakon toga je uslijedilo razočaranje", kaže Minić.
Ona ističe da Srbija plaća visoke američke carine, 35 posto, na proizvode koje izvozi u SAD, u skladu s odlukom američkog predsjednika iz augusta 2025. godine, s ciljem smanjenja američkog trgovinskog deficita. Međutim, u izjavama Aleksandra Vučića, kao i drugih predstavnika vlade, ocjene SAD-a ili Rusije su suzdržanije od onih koje se čuju o briselskoj administraciji.
„Zato što je Brisel stroži prema Srbiji “, stav je Zorana Milivojevića.
Jelica Minić, s druge strane, smatra da je jezik koji Beograd koristi prema evropskim zvaničnicima neprihvatljiv i da se za to plaća cijena.
