Vlada Srbije je od 1. januara do 30. juna ove godine uvela ograničenja na uvoz određenih proizvoda od gvožđa i čelika, što je izazvalo zabrinutost u BiH i poziv nadležnim institucijama na hitnu reakciju.
Spoljnotrgovinska komora BiH je u saopćenju navela:
“Uredba obuhvata grupe proizvoda koji se tiču BiH, i to: rebrasti betonski čelik i toplo valjanu žicu u koturu, kao i rebrasti betonski čelik u šipkama. Mjera se uvodi na period od šest mjeseci i sprovodiće se kroz sistem tarifnih kvota, nakon čijeg popunjavanja će se na uvoz ovih proizvoda primjenjivati carina od 50%. Radi ravnomjernog snabdijevanja tržišta, individualne kvote podijeljene su na kvartalne maksimume za period od 1. januara do 31. marta, odnosno do 30. juna 2026. godine, uz mogućnost prenošenja neiskorišćene kvote iz prvog u drugi kvartal. Raspodjela kvota vršiće se po principu ‘prvi došao - prvi uslužen’, na osnovu redoslijeda prihvatanja carinskih deklaracija.”
Komora ističe da kvote nisu utemeljene na realnim tokovima trgovine, budući da su zasnovane na podacima iz perioda 2020–2024. godina.
“Uvidom u navedenu uredbu, pogotovo u dio definisanih kvota koje se odnose na gore navedene proizvode za BiH, izražavamo zabrinutost u ime privrednih društava tj. izvoznika ovih proizvoda u Srbiju. Naime, na osnovu podataka VTK/STK BiH evidentno je da je u 2025. godini već u prvom kvartalu bh. izvoz premašio dozvoljenu kvartalnu kvotu. Evidentno je da prilikom utvrđivanja kvota nisu u potpunosti uzeti u obzir kumulativni obim stvarnih trgovinskih tokova, regionalni distributivni modeli te realni tržišni udio proizvođača i dobavljača iz BiH. Takođe, donošenje uredbe kojom se ograničava nesmetan bescarinski plasman robe u okviru CEFTA zemalja na samom kraju jedne poslovne godine predstavlja limitirajući faktor za dugoročne ugovore koje kompanije iz BiH imaju sa tržištem Republike Srbije”, naveli su iz Spoljnotrgovinske komore BiH.
Predsjednik Spoljnotrgovinske komore BiH Ahmet Egrlić napomenuo je da je odluka donesena bez prethodnih konsultacija:
“Iako se formalno odnosi na sve zemlje, Bosna i Hercegovina bi u ovom slučaju mogla biti kolateralna šteta, posebno imajući u vidu CEFTA sporazum o slobodnoj trgovini. BiH sa Srbijom ima značajnu vanjskotrgovinsku razmjenu uz deficit od oko 20 posto, ali i izvoz koji je prošle godine iznosio blizu 1,7 milijardi KM. Ove kvote su oko 45 posto niže u odnosu na količine koje mi inače izvozimo, što predstavlja ozbiljan ekonomski udarac za domaće kompanije.”
Podaci pokazuju da je BiH u Srbiju tokom prošle godine izvezla proizvode od željeza i čelika u vrijednosti od oko 126 miliona KM, dok je ukupni izvoz željeza i čelika iznosio oko 245 miliona KM.
Goran Račić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske, upozorio je na mogući problem za bh. privredu:
“Svjesni smo situacije koja je prouzrokovana najnovijim odlukama Vlade Srbije. Ovo će izazvati problem za našu privredu i našu spoljnotrgovinsku razmjenu i mi smo se obratili Vladi Republike Srpske i Savjetu ministara BiH sa prijedlogom da se uvedu zaštitne mjere na iste te proizvode u BiH i mislim da će oni ići u tom pravcu, odnosno uvođenju carina na te proizvode, kako bismo na taj način dali podsticaj za našu industriju koja se bavi proizvodnjom čelika.”
