Iako je Evropska centralna banka (ECB) suspendovala Alta Pay i Diplomat zbog njihovog udruženog djelovanja o kojem nisu obavijestili regulatora, oba akcionara moći će prodati svoje akcije koje su stekli prije izricanja suspenzije, koja je uslijedila usred ponuda za preuzimanje i namjera nekoliko banaka i menadžera iz regije.
Prema riječima Milka Štimca, konsultanta za organizaciju tržišta kapitala, suspenzija od regulatora odnosi se samo na akcije koje su Alta i Diplomat stekli u nedozvoljenom zajedničkom djelovanju, a to se odnosi na period od marta i jula ove godine.
„To bi sada trebalo značiti da oni (Alta i Diplomat) mogu trgovati akcijama koje nisu sporne, odnosno sve dok nisu prešli prag kada su morali obavijestiti regulatora“, kaže Štimac. U ovom slučaju, sporno je prema navodima regulatora što su zajednički prešli prag od 10 posto za kvalifikovano učešće.
Prema saopštenju koje je Adiko banka izdala, ECB je primijetila da, u skladu sa članom 20 austrijskog zakona o bankarstvu, prava glasa vezana za 9,63 posto akcija u austrijskoj banci koje drži Alta Pay Group i 9,99 posto akcija koje Diplomat drži se stoga smatraju suspendovanim zakonom od datuma kada je akvizicija izvedena. Ovo se odnosi na 12,75 posto od 27. marta 2024. i 19,62 posto od 22. jula 2024. godine, dok ECB ne utvrdi da sticanje učešća nije bilo zabranjeno u skladu sa članom 20 austrijskog zakona o bankarstvu.
Regulator navodi da će u skladu sa zakonom tražiti u Privrednom sudu u Beču imenovanje povjerenika za suspendovano pravo glasa i obavijestiti sud o svojoj odluci da Alta Pay Group i Diplomat djeluju zajedno, da su zajednički prešli prag od 10 posto za kvalifikovano učešće i da o tome nisu obavijestili nadležni organ (FMA), stoji u saopštenju Adiko banke.
Alta Pay je u vlasništvu Davora Macure, dok firmu Diplomat Pay vodi Stefan Rodić. Davor Macura i njegova Alta grupa su ušli na srpsko finansijsko tržište iz biznisa sa menjačnicama, a posljednjih godina su razvili platnu instituciju Alta Pay. Kupovinom nekadašnje JUBMES banke, Macura je ušao u bankarski sektor.
Zašto domaće kompanije često djeluju na tržištu bez obavještavanja regulatora može biti rezultat i „starih navika koje najteže umiru“, objašnjava Štimac, ali dodaje da može biti posljedica neznanja i nenaviknutosti na poštovanje nekih pravila.
„Prosto nisu navikli i morali bi imati osobu koja je ovlašćena za to i koja kontroliše zakonitost poslovanja banke, unutrašnju kontrolu praktično. Naročito kada iz naše sredine ulaze u regulatorno razvijeniju sredinu“, kaže Štimac.
Pored toga, ECB je dodala da, u slučaju da bilo koja od pomenutih strana ili bilo koja druga strana koja djeluje zajedno s njima, stekne daljnje akcije u Addiko banci bez prethodnog obavještavanja prema članu 20 austrijskog zakona o bankarstvu, suspenzija prava glasa po sili zakona bi se proširila i na te akcije.
Ponuda NLB banke
Prema trenutnim podacima, najveći pojedinačni akcionari Addiko banke su Agri Europe Cyprus, iza kojeg stoji srpski biznismen Miodrag Kostić i Diplomat Pay, manje poznati Stefan Rodić sa po 9,99 posto udjela.
Treći akcionar, Alta Pay grupa, posjeduje 9,63 posto akcija, dok EBRD ima 8,4 posto, a peti akcionar po veličini je Dr. Jelitzka plus Partner sa udjelom od 6,88 posto.
Danas ističe i rok za ponudu za preuzimanje koju je NLB banka podnijela u junu, a koju je povećala u julu ove godine.
NLB je odlučila poboljšati cijenu ponude za dobrovoljnu javnu ponudu preuzimanja s ciljem sticanja kontrole nad Addiko bankom na 22 eura po akciji, s prethodnih 20 eura. Ovo povećanje cijene od deset posto podrazumijeva premiju od 34,4 posto u poređenju sa šestomjesečnom prosječnom ponderisanom cijenom akcija od 16,37 eura, zaključno sa 14. majem ove godine (posljednji dan trgovanja prije najave NLB-a o pokretanju potpune ponude za preuzimanje Addika).
NLB je početkom juna objavila ponudu za Addiko, a cilj im je preuzeti najmanje 75 posto akcija. NLB, naime, cilja na 14.625.000 od ukupno izdatih 19.500.000 akcija Addika, čime je austrijska banka procijenjena na 386 miliona eura.
