Izborne promjene koje će prvi put biti primijenjene na Općim izborima u Bosni i Hercegovini donose niz tehničkih i političkih novina. Birači će imati ograničen broj preferencijalnih glasova, u glasačkim kabinama će koristiti više materijala nego ranije, a pozicija kandidata na stranačkoj listi mogla bi imati presudan utjecaj na njihov izborni rezultat.
Opći izbori u Bosni i Hercegovini, zakazani za 4. oktobar, bit će prvi izborni ciklus u kojem će se primjenjivati nova pravila glasanja koja mijenjaju način na koji birači iskazuju podršku kandidatima unutar političkih stranaka.
Najvažnija promjena odnosi se na preferencijalno glasanje. Građani više neće moći označavati neograničen broj kandidata na jednoj listi, nego će svoj glas moći dati maksimalno za tri osobe unutar iste političke stranke.
Ova promjena mogla bi značajno utjecati na unutrašnju stranačku dinamiku, jer će redoslijed kandidata na listama postati mnogo važniji nego ranije.
Samo tri kandidata na jednoj listi
Do sada su birači na Općim izborima imali mogućnost označiti veći broj kandidata unutar jedne stranačke liste. Takav sistem omogućavao je građanima da izraze širu podršku većem broju političkih kandidata, ali je istovremeno stvarao prostor za različite zloupotrebe.
U prethodnim izbornim ciklusima zabilježeni su slučajevi naknadnog dopisivanja i označavanja kandidata, posebno nakon zatvaranja biračkih mjesta, što je dovodilo do sumnji u regularnost procesa.
Osim toga, ograničen broj preferencijalnih glasova uveden je i zbog problema povezanih s pritiscima na birače, kupovinom glasova i organiziranim utjecajem na izbor kandidata unutar pojedinih stranaka.
Novim pravilima birač će moći glasati za političku stranku, ali će istovremeno imati mogućnost da unutar te stranke izabere najviše tri kandidata kojima daje prednost.
Stranački vrh liste dobija dodatnu prednost
Iako preferencijalno glasanje i dalje postoji, politički analitičari smatraju da će kandidati koji se nalaze na početku liste imati značajnu prednost.
U političkoj praksi veliki broj birača najčešće glasa za stranku, dok manji dio aktivno bira pojedinačne kandidate. Zbog toga će kandidati koji se nalaze na prvim pozicijama imati veću vidljivost i veće šanse da osvoje mandat.
Posebno će biti važna unutrašnja stranačka matematika, odnosno koliko pojedini kandidat može mobilizirati vlastite birače.
Prema važećim pravilima, kandidat koji želi preskočiti kolege na listi mora osvojiti najmanje 20 posto glasova koje je osvojila njegova politička stranka. Tek tada može napredovati na listi i preuzeti bolju poziciju u raspodjeli mandata.
To znači da će kandidat sa niže pozicije imati težak zadatak da nadoknadi prednost kandidata koji se nalaze na vrhu liste.
Novi način glasanja zbog uvođenja skenera
Pored promjena u načinu izbora kandidata, birače očekuje i drugačiji tehnički proces na biračkom mjestu.
Zbog uvođenja sistema skeniranja glasačkih listića, Centralna izborna komisija BiH morala je prilagoditi izgled izbornih materijala.
Građani će na biračkom mjestu dobijati više papira nego ranije. Za određene nivoe vlasti koristit će se standardni listići, dok će za izbore gdje postoji veliki broj kandidata biti korišten poseban pomoćni materijal.
Razlog za ovu promjenu je tehničke prirode. Da bi skener mogao očitati listić i sačuvati tajnost glasanja, dimenzije i izgled glasačkog materijala moraju biti prilagođeni novoj tehnologiji.
Kako će izgledati glasanje u praksi?
Birač će nakon dolaska na biračko mjesto dobiti listiće za nivoe vlasti za koje ima pravo glasati.
Kod izbora članova Predsjedništva BiH i predsjednika i potpredsjednika Republike Srpske, procedura ostaje uglavnom ista.
Međutim, kod izbora zastupnika za kantonalne skupštine, Predstavnički dom Parlamenta Federacije BiH, Narodnu skupštinu Republike Srpske i Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH procedura će biti drugačija.
Na jednom listiću nalazit će se nazivi političkih stranaka i brojevi kandidata, ali bez kompletnog spiska imena.
Uz taj listić birač će dobiti pomoćni materijal na kojem će biti prikazani nazivi stranaka i kompletna lista kandidata sa pripadajućim brojevima.
Birač će prvo na pomoćnom materijalu odabrati do tri kandidata kojima želi dati podršku, a zatim će njihove brojeve označiti na službenom listiću koji se skenira i ubacuje u glasačku kutiju.
Veća odgovornost birača
Novi sistem zahtijevat će veću pažnju birača, posebno zbog mogućnosti greške prilikom prepisivanja brojeva kandidata.
Za razliku od ranijih izbora, kada su imena kandidata bila direktno ispisana na listiću, birači će morati koristiti dodatni materijal kako bi pravilno označili svoje izbore.
Ukoliko birač označi više od dozvoljenog broja kandidata ili napravi druge nepravilnosti, njegov glas može biti proglašen nevažećim.
Politička borba neće se voditi samo između stranaka
Nova pravila mogla bi promijeniti i način na koji će političke stranke voditi kampanje.
Do sada su se kampanje uglavnom fokusirale na promociju stranačkih programa i lidera, dok će sada kandidati imati dodatni motiv da grade vlastitu biračku bazu.
Posebno će biti zanimljiva borba unutar samih stranaka, gdje će kandidati pokušavati osvojiti dovoljan broj preferencijalnih glasova kako bi popravili svoju poziciju na listama.
Za manje poznate kandidate, koji se nalaze na nižim pozicijama, izborna utrka bit će znatno teža jer će morati mobilizirati veliki broj birača kako bi nadmašili stranačke kolege.
Izborna reforma mijenja ponašanje birača
Iako je cilj novih pravila povećanje transparentnosti i smanjenje izbornih zloupotreba, konačan rezultat pokazat će se tek nakon izbora.
Jasno je da će predstojeći izbori donijeti promjene u odnosu između birača, kandidata i političkih stranaka.
Građani će imati manje mogućnosti za označavanje kandidata, ali će njihov izbor pojedinca unutar stranke imati veću težinu.
Istovremeno, političke stranke će morati pažljivije kreirati liste, jer će prvih nekoliko mjesta gotovo sigurno imati veću vrijednost nego ranije.
Na kraju, novi sistem će pokazati da li će birači iskoristiti mogućnost direktnog utjecaja na izbor kandidata ili će dominantnu ulogu i dalje zadržati stranačka rukovodstva.
