Bosna i Hercegovina bi već u petak mogla biti stavljena na sivu listu Radne grupe za finansijsko djelovanje protiv pranja novca i finansiranja terorizma (FATF), koju prati i Vijeće Evrope kroz komitet Moneyval. Jedan od ključnih razloga za takvu odluku je neispunjavanje obaveze uspostave Registra stvarnih vlasnika u Federaciji BiH.
Šta je Registar stvarnih vlasnika?
Registar stvarnih vlasnika predstavlja centraliziranu bazu podataka u kojoj se evidentiraju fizičke osobe koje u konačnici posjeduju ili kontrolišu kompanije, udruženja, fondacije i druga pravna lica – bez obzira na to ko je formalno upisan kao vlasnik u sudskom registru.
Suština registra je da otkrije “krajnje vlasnike” firmi, odnosno osobe koje imaju stvarnu kontrolu i korist, čak i kada su skriveni iza složenih vlasničkih struktura, posrednika ili drugih pravnih lica.
Njegova ključna uloga je jačanje transparentnosti u poslovanju, kao i olakšavanje rada bankama, poreskim organima, istražnim institucijama i drugim nadležnim tijelima u otkrivanju sumnjivih finansijskih tokova.
Zašto je važan za BiH?
Uvođenje registra je jedna od obaveza koje su pred vlasti u BiH postavljene kroz standarde FATF, međunarodnog tijela koje definiše mjere za sprečavanje pranja novca i finansiranja terorizma.
Dok je u Republici Srpskoj registar već uspostavljen, Federacija BiH još nije implementirala ovaj sistem, što je ocijenjeno kao ozbiljan nedostatak u ukupnom ispunjavanju obaveza države.
Širi paket neispunjenih obaveza
Pored registra stvarnih vlasnika, BiH nije u potpunosti ispunila ni druge zahtjeve koji se odnose na jačanje finansijskog nadzora i borbu protiv kriminala. Među njima su zakonska rješenja koja se odnose na:
ograničavanje raspolaganja imovinom povezanom s finansiranjem terorizma,
međunarodnu pravnu pomoć u krivičnim stvarima,
te oduzimanje i upravljanje imovinom stečenom krivičnim djelom.
Dio ovih rješenja usvojen je kasno ili samo djelimično, dok su određeni nacrti ostali blokirani u zakonodavnoj proceduri.
Posljedice moguće sive liste
Ukoliko odluka o stavljanju BiH na sivu listu bude potvrđena, zemlja bi se mogla suočiti sa pojačanim kontrolama finansijskih transakcija, otežanim međunarodnim poslovanjem i dodatnim administrativnim opterećenjima za banke i kompanije.
To bi u praksi značilo sporije i skuplje transakcije, kao i veći stepen provjera za bh. subjekte u međunarodnom finansijskom sistemu.
Ključno pitanje transparentnosti
Uvođenje registra stvarnih vlasnika smatra se jednim od osnovnih alata u borbi protiv pranja novca i korupcije, jer omogućava uvid u stvarne vlasničke veze između fizičkih i pravnih lica.
Stručnjaci ističu da bi jedinstvena i ažurirana baza podataka olakšala identifikaciju rizičnih poslovnih struktura, posebno onih koje uključuju politički eksponirane osobe ili složene mreže firmi koje mogu služiti za prikrivanje tokova novca.
U konačnici, upravo nedostatak ovakvog sistema u Federaciji BiH ocjenjuje se kao jedan od ključnih razloga zbog kojih bi BiH mogla završiti na listi pojačanog međunarodnog nadzora.
