Somalija je potpisala novi sporazum o vojnoj saradnji sa Saudijskom Arabijom, što predstavlja proračunat potez Mogadiša s ciljem proširenja sigurnosnih partnerstava uslijed rastućih tenzija na Rogu Afrike.
Memorandum o razumijevanju potpisan je 9. februara u Rijadu, u trenutku pojačanih diplomatskih napetosti izazvanih izraelskim priznanjem Somalilandа u decembru prošle godine, samoproglašene otcijepljene regije koju Somalija smatra dijelom svog suverenog teritorija.
Sporazum su zaključili somalski ministar odbrane Ahmed Moallim Fiqi i saudijski ministar odbrane princ Khalid bin Salman bin Abdulaziz. Ovaj potez uslijedio je nakon sličnog odbrambenog sporazuma potpisanog s Katarom prošlog mjeseca. Zajedno, ovi dogovori ukazuju na namjernu strategiju Mogadiša da svoju sigurnosnu arhitekturu čvršće veže uz Zaljev, istovremeno se suprotstavljajući onome što vidi kao vanjske prijetnje povezane s međunarodnim angažmanom Somalilanda.
Strateško signaliziranje kroz odbranu
Ministarstvo odbrane Somalije saopćilo je da sporazum sa Saudijskom Arabijom "ima za cilj jačanje okvira odbrambene i vojne saradnje između dvije zemlje te uključuje više područja od zajedničkog interesa."
Iako je princ Khalid potvrdio potpisivanje, nijedna strana nije otkrila operativne detalje, vremenske okvire niti konkretne vojne obaveze. Nedostatak specifičnosti ogleda se i u januarskom sporazumu s Katarom, za koji su somalski državni mediji naveli da se fokusira na vojnu obuku, razmjenu stručnosti i razvoj odbrambenih sposobnosti.
Ovi uzastopni sporazumi, potpisani u razmaku od samo četiri sedmice, naglašavaju napore Mogadiša da diversifikuje vanjsku sigurnosnu podršku dok se regionalna savezništva zaoštravaju.
Strah od izraelske baze i "crvena linija"
Ovaj diplomatski ofanziva neodvojiva je od reakcije Somalije na potez Izraela u decembru, koji je postao prva država koja je priznala nezavisnost Somalilanda. Mogadiš je upozorio da bi Izrael mogao pokušati uspostaviti vojno prisustvo na tom teritoriju, što somalski lideri smatraju "crvenom linijom".
Predsjednik Hassan Sheikh Mohamud izjavio je 8. februara: "Još uvijek nemamo izraelske sigurnosne snage u Somaliji i ne vidimo njihov dolazak u bliskoj budućnosti. Ali ako bi se to dogodilo, to bi bila druga priča."
Mohamud je bio direktan po pitanju šireg principa: "Borit ćemo se u skladu s našim kapacitetima, naravno, branit ćemo se. Protivimo se tome i nikada to nećemo dozvoliti."
Predsjednik je također iznio tvrdnje o strukturi izraelskog angažmana sa Somalilandom, navodeći da informacije kojima raspolažu sugerišu dogovor na tri stuba: "dovođenje Palestinaca u Somaliju, uspostavljanje baze u Somalilandu i potpisivanje Abrahamskog sporazuma od strane Somalilanda."
Pukotine u odnosima sa Emiratima
Okretanje Somalije prema Rijadu i Dohi poklapa se s oštrim raskidom odnosa s Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE). Prošlog mjeseca, Mogadišu je otkazao sve sporazume s UAE, uključujući operacije u lukama te sigurnosne i odbrambene ugovore, navodeći postupke koji podrivaju "nacionalno jedinstvo i političku nezavisnost" Somalije.
UAE su godinama njegovali duboke ekonomske i sigurnosne veze sa Somalilandom, uključujući 30-godišnju koncesiju u luci Berbera. Do raskida je došlo uslijed izvještaja da je Abu Dhabi olakšao izraelsko priznanje Somalilanda.
Angažman Somalije sa Saudijskom Arabijom stoga pozicionira spor na Rogu Afrike unutar šire matrice sigurnosnih rivalstava u Zaljevu, gdje sporazumi o vojnoj saradnji nose i praktičnu i snažnu političku težinu.
