Centralna izborna komisija Bosne i Hercegovine nakon više od tri mjeseca od održanih Lokalnih izbora objavila je statitistiku izbora.
Neki trendovi poput strukture birača, pola i dobi su očekivani, a neki trendovi zabrinjavaju. Tako je od 142 izabrana načelnika/gradonačelnika svega osam žena. Ovi podaci ne iznenađuju previše jer se za poziciju načelnika utrkivalo tek pet kandidata mlađih od 30 godina. Niko od njih nije osvojio dovoljan broj glasova da dođe na čelo svoje lokalne zajednice.
Glasači na proteklim izborima su pripadnici zrelije životne dobi, pokazuje statistika CIK-a. Od ukupnog broja birača, nešto manje od 15% čine mlađi od 30 godina pa je tako od 538.810 registrovanih birača te dobi svoje biračko pravo iskoristilo njih nešto više od 244 hiljade.
Zanimljivo je da je skoro jednak procent muškaraca i žena koji su ostvarili svoje biračko pravo.
Ipak zabrinjava trend da stranke u dovoljnoj mjeri ne kandidaju mlade političare niti im građani pružaju dovoljno povjerenja, posebno kada se radi o načelničkim pozicijama.
Politička scena BiH: Mladi i žene i dalje u sjeni iskusnih kadrova
Na nedavnim lokalnim izborima u Bosni i Hercegovini nije zabilježena pobjeda nijednog kandidata mlađeg od 30 godina za pozicije načelnika ili gradonačelnika. Ovaj trend odražava dominaciju iskusnijih političara, što ukazuje na nepovjerenje biračkog tijela prema mladim liderima, ali i unutrašnju dinamiku političkih stranaka koje favorizuju starije kandidate.
Političke stranke često mlade političare tretiraju kao početnike kojima su povjerene isključivo sporedne uloge, bez prilike da se dokažu na značajnijim funkcijama. Ovaj pristup dodatno otežava ulazak mladih u sferu ozbiljnog političkog odlučivanja. Kao rezultat, politička karijera mladih nerijetko se svodi na tehničke poslove i "pripremu terena" za iskusnije kolege, dok se za ključne pozicije biraju već afirmisani kadrovi.
Od ukupno 386 kandidata za načelnike i gradonačelnike, samo 29 su bile žene, a mandat je osvojilo svega osam kandidatkinja, što čini manje od 6%. Iako zakoni propisuju rodne kvote za kandidatske liste, isti se ne primjenjuju na pozicije načelnika i gradonačelnika, gdje političke stranke nastavljaju promovirati muškarce kao glavne kandidate.
Stranke često biraju kandidate koji su već provjereni u prethodnim mandatima ili koji su na neki način doprinijeli stranačkoj hijerarhiji, zanemarujući stvarne potrebe birača. Posljedica toga je dugotrajna stagnacija, jer biračko tijelo nema priliku birati između novih lica koja bi mogla donijeti svježu energiju i promjene.
Slaba izlaznost na izborima dodatno otežava stvaranje promjena. Apatija biračkog tijela, naročito mladih, rezultat je dugogodišnjeg nepovjerenja u izborni proces zbog prijava o manipulacijama i prevarama. Umjesto da kroz izbore izraze svoje nezadovoljstvo, mnogi mladi biraju emigraciju, što je postao najtužniji indikator stanja u državi.
Promjene su moguće samo ako se građani aktivno uključe u izborni proces i shvate da politička moć leži u njihovim rukama. Svaka neiskorištena prilika za glasanje doprinosi zadržavanju postojećih struktura i otežava put ka političkim reformama.
Bez snažnijeg angažmana birača i promjene stavova prema političkom procesu, Bosna i Hercegovina će nastaviti biti zarobljena u krugu političke stagnacije, gdje mladi i žene ostaju na marginama.
