Posebni odjel za suzbijanje korupcije, organizovanog i međukantonalnog kriminala Federacije BiH (POSKOK) preuzeo je stotine predmeta od kantonalnih tužilaštava, ali nakon više od godinu dana rada pod povećalom javnosti ostaje pitanje koliko ova institucija zaista može odgovoriti na očekivanja koja su pred nju postavljena.
Formiran kao mehanizam za borbu protiv najkompleksnijih oblika kriminala i korupcije, POSKOK je od kantonalnih tužilaštava preuzeo više od 800 predmeta. Ipak, među njima se nalaze i brojni slučajevi koji su već ranije privukli veliku pažnju javnosti, a u kojima još uvijek nema konačnih tužilačkih epiloga.
Iz Federalnog tužilaštva poručuju da se na predmetima intenzivno radi te da se odluke neće donositi prije nego što se utvrde sve relevantne činjenice. Međutim, sporost u najosjetljivijim predmetima ponovo otvara pitanje efikasnosti sistema koji je trebao biti nova snaga u obračunu s korupcijom.
Jedan od predmeta koji se nalazi pod lupom javnosti odnosi se na slučaj bivšeg načelnika Općine Trnovo Ibre Berila i drugih osoba. Taj predmet preuzet je iz Tužilaštva Kantona Sarajevo u fazi kada se očekivalo podizanje optužnice, ali je nakon prebacivanja u nadležnost POSKOK-a ponovo u fazi istrage.
Iz Federalnog tužilaštva navode da se u predmetu provode dodatna finansijska vještačenja, kao i saslušanja većeg broja svjedoka. Među njima su, prema njihovim informacijama, zaposleni u općinskim institucijama, članovi komisija i bivši resorni ministri, a istraga se odnosi na poslove eksproprijacije.
U ovom slučaju među osumnjičenima se našao i bivši ministar u Vladi Kantona Sarajevo Bojan Bošnjak, koji je ranije uhapšen zbog sumnji vezanih za davanje pozitivnog mišljenja na dokumentaciju koja se odnosi na projekte na Bjelašnici.
Međutim, pažnju javnosti privlače i predmeti koji se odnose na aktuelne federalne funkcionere.
Jedan od njih je predmet protiv federalnog ministra razvoja, poduzetništva i obrta Vojina Mijatovića, a iz Federalnog tužilaštva navode da se i u tom slučaju kontinuirano poduzimaju aktivnosti kako bi se donijela odluka zasnovana na potpuno utvrđenim činjenicama.
Slučaj je otvoren nakon spornog javnog poziva vrijednog 1,2 miliona KM koji je raspisalo Mijatovićevo ministarstvo. Poziv je trajao svega devet dana, a sredstva su dodijeljena konzorciju tri kompanije. Dodatnu pažnju izazvala je izjava jednog od vlasnika firmi koji je naveo da je ranije razgovarao s ministrom i da je znao da će javni poziv biti raspisan.
Nakon izbijanja afere, jedna od kompanija napustila je konzorcij.
Dok javnost očekuje rezultate istraga, iz Federalnog tužilaštva ukazuju i na problem kapaciteta. POSKOK trenutno raspolaže sa svega sedam tužilaca koji trebaju obraditi veliki broj složenih predmeta, od kojih mnogi uključuju finansijske istrage, obimnu dokumentaciju i veliki broj svjedoka.
Zbog toga je Federalno tužilaštvo predložilo izmjene zakonskog okvira kojim bi se povećao vrijednosni prag za predmete u nadležnosti POSKOK-a. Ideja je da ovaj odjel bude rasterećen dijela predmeta manje vrijednosti i fokusiran na slučajeve visoke korupcije i organizovanog kriminala.
Prema tom prijedlogu, vrijednosni cenzus bio bi povećan sa 100.000 na 500.000 KM, čime bi dio predmeta ponovo bio vraćen kantonalnim tužilaštvima.
Takav prijedlog, međutim, još nije dobio konačan epilog, a prema dostupnim informacijama nalazi se u okviru procedura Ministarstva pravde Federacije BiH.
U međuvremenu, pred POSKOK-om ostaje najveći izazov – dokazati da ova institucija nije samo nova adresa za stare predmete, već stvarni mehanizam koji će donijeti rezultate u borbi protiv korupcije.
Jer upravo od ishoda predmeta koji uključuju politički uticajne osobe zavisi povjerenje građana u pravosuđe. Svaka nova istraga bez završnice dodatno produbljuje sumnje, dok bi prve ozbiljne optužnice u velikim predmetima mogle pokazati da je formiranje posebnog odjela zaista donijelo promjenu.
