Komšije opsjedaju bh. granice: U BiH potrošili skoro 50 miliona KM, tražili povrat PDV-a od skoro sedam miliona
Kupovina osnovnih namirnica, kućnih potrepština, pa čak i tekstila u Bosni i Hercegovini postala je svakodnevna praksa za mnoge građane susjednih zemalja — Srbije, Hrvatske i Crne Gore. Dok inflacija i rast cijena opterećuju budžete širom regije, mnogi se odlučuju preći granicu i svoje korpe napuniti u BiH, gdje im, osim povoljnijih cijena, dodatnu uštedu donosi i mogućnost povrata poreza na dodatu vrijednost (PDV).
Samo u prvoj polovini ove godine stranci su u Bosni i Hercegovini obavili kupovine u vrijednosti od čak 47,4 miliona KM. Na osnovu tih troškova, podneseno je 150.644 zahtjeva za povrat PDV-a, čime su strani kupci zatražili ukupno 6,8 miliona KM nazad.
Trend pokazuje stalan rast: podneseno je gotovo 12 hiljada više zahtjeva nego u istom periodu prošle godine, a vrijednost kupljene robe porasla je za 5,7 miliona KM. Time je i iznos vraćenog poreza veći za skoro 840 hiljada KM.
Najviše stranih kupaca dolazi iz Srbije, Hrvatske i Crne Gore, a u BiH najčešće pazare osnovne životne namirnice, proizvode široke potrošnje, kućne potrepštine, kao i odjeću. Na pojedinim graničnim prelazima, pogotovo u Brčko distriktu, svakodnevno se mogu vidjeti kolone vozila sa stranim registracijama. Osim robe, značajan motiv dolaska u BiH je i gorivo, koje je ovdje značajno jeftinije. Samo na punom rezervoaru, kako se navodi, štedi se dovoljno da se „pokrije i ručak“.
Prilikom kupovine, stranci odmah na prodajnim mjestima mogu podnijeti zahtjev za povrat PDV-a, što cijelu proceduru čini još atraktivnijom. Povrat poreza se odobrava na svu kupljenu robu koja se iznosi u ličnom prtljagu izvan carinskog područja Bosne i Hercegovine, osim za gorivo, alkohol, duhan i duhanske prerađevine, što je jasno propisano instrukcijama nadležnih institucija.
S druge strane, građani BiH rijetko koriste ovu pogodnost kada kupuju u inostranstvu. Uglavnom iz straha ili zbog nedostatka informacija, mnogi ne prijavljuju robu na granici i ne traže povrat PDV-a, iako imaju pravo na to.
Kupovna navala stranaca dodatno osnažuje lokalnu ekonomiju, ali istovremeno otkriva razliku u informisanosti i navikama potrošača u regiji. Dok susjedi revnosno koriste svaku priliku da uštede, bh. građani ostaju pasivni i propuste priliku da povrate dio svojih troškova izvan granica zemlje.
Pored finansijske koristi, cijela situacija pokazuje koliko je BiH postala atraktivno trgovačko odredište za komšije, koji često kombinuju šoping sa turističkim obilaskom ili vikend-izletom. Ako se ovakav trend nastavi, vrlo je vjerovatno da će iz godine u godinu broj zahtjeva za povrat PDV-a nastaviti rasti, kao i prihodi domaćih trgovaca zahvaljujući gostima iz regiona.
