Evropski sud za ljudska prava u Strazburu odbio je zahtjev pravnog tima Milorada Dodika kojim je traženo hitno uvođenje privremene mjere u vezi s pravnim posljedicama odluka sudova u Bosni i Hercegovini.
Zahtjev je podnesen u okviru tzv. Pravila 39 Poslovnika Suda, koje omogućava donošenje hitnih mjera u izuzetnim situacijama kada postoji rizik od nastanka nenadoknadive štete po prava podnosioca predstavke. Međutim, Sud je ocijenio da u ovom slučaju nisu ispunjeni uslovi za takvu intervenciju, te je zahtjev odbijen bez ulaska u detaljno obrazlaganje.
U zahtjevu je traženo da se privremeno obustavi primjena odluka domaćih institucija na osnovu kojih je Miloradu Dodiku oduzet mandat predsjednika Republike Srpske, što je uslijedilo nakon pravosnažne presude Suda Bosne i Hercegovine.
Podsjećanja radi, Dodik je ranije pravosnažno osuđen na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine, uz zabranu obavljanja javnih funkcija u periodu od šest godina, zbog nepoštivanja odluka visokog predstavnika u BiH. U obrazloženju presude navedeno je da je kao tadašnji predsjednik Republike Srpske svjesno potpisivao i provodio akte koje je visoki predstavnik prethodno stavio van snage.
Nakon presude, njegov pravni tim je u januaru 2026. godine podnio apelaciju Evropskom sudu za ljudska prava, uz zahtjev za privremenu mjeru kojom bi se zaustavilo izvršenje posljedica presude do konačne odluke Suda u Strazburu.
Iz pravnog tima Milorada Dodika, predvođenog advokatom Goranom Bubićem, za sada nema javnih komentara povodom odluke o odbijanju privremene mjere.
S druge strane, iz ureda vršioca dužnosti agenta Bosne i Hercegovine pred ESLJP Monike Mijić navedeno je da Bosna i Hercegovina još uvijek nije formalno zaprimila kompletan predmet iz Strazbura, što znači da tek slijedi faza u kojoj će država imati priliku da dostavi svoj odgovor.
Odluka Evropskog suda odnosi se isključivo na zahtjev za privremenu mjeru i ne prejudicira konačan ishod apelacije, koja će biti razmatrana u redovnom postupku kada predmet uđe u kontradiktornu fazu.
Pravilo 39, na koje se podnosilac pozvao, predstavlja izuzetan mehanizam koji Sud koristi samo u situacijama kada ocijeni da postoji neposredna i ozbiljna opasnost po osnovna prava. U praksi ESLJP-a najčešće se primjenjuje u slučajevima deportacija, izručenja ili sličnih hitnih okolnosti, dok je njegova primjena u predmetima koji se tiču političkih i institucionalnih odluka znatno rjeđa.
Time je, u ovoj fazi postupka, zahtjev pravnog tima Milorada Dodika ostao bez procesne zaštite koju su tražili, dok se glavni postupak pred Evropskim sudom tek očekuje u narednim mjesecima.
