Izrada stručne analize koju su zajednički proveli Rudarsko-geološko-naftni i Metalurški fakultet Sveučilišta u Zagrebu dala je novu osnovu za razmatranje projekta proizvodnje magnezija na području Kupresa. Dokument, koji obuhvata više tehničkih i naučnih oblasti, tretira mogućnost izgradnje proizvodnog pogona uz detaljnu procjenu geoloških, hidrogeoloških, tehnoloških i okolišnih faktora.
Prema navodima iz analize, riječ je o provjerenoj industrijskoj tehnologiji, dok se ujedno naglašava da se eventualna realizacija mora odvijati u skladu sa važećim zakonodavstvom, standardima Evropske unije i uz uvažavanje stavova lokalne zajednice.
Stručni dokument obuhvata širok spektar parametara – od karakteristika krškog područja Kupreške visoravni, preko procjene utjecaja na vodne resurse, do energetskih potreba i upravljanja industrijskim otpadom. Poseban akcenat stavljen je na osjetljivost hidrogeološkog sistema, koji zahtijeva kontinuirani monitoring u slučaju realizacije projekta.
U analizi se navodi da aluminotermijski postupak proizvodnje magnezija pripada grupi industrijskih tehnologija koje su već prisutne u praksi, te da u određenim uslovima može imati niže emisije u odnosu na tradicionalne metode. Ipak, stručnjaci ističu da takvi rezultati zavise od primjene strogih ekoloških standarda i stalne kontrole procesa.
Među potencijalnim prednostima koje se navode u dokumentu ističu se mogućnost zatvorenog kružnog sistema vode, smanjenje emisija, kao i iskorištavanje pojedinih nusproizvoda proizvodnje. Istovremeno, upozorava se da specifičnosti krškog terena Kupresa zahtijevaju dodatnu pažnju zbog moguće osjetljivosti podzemnih voda.
Važno je naglasiti da ova analiza nema regulatorni karakter i ne predstavlja studiju utjecaja na okoliš, već stručnu podlogu koja može poslužiti kao jedan od elemenata u budućem odlučivanju nadležnih institucija.
U međuvremenu, direktor kompanije BH Magnezij Jan Wever osvrnuo se na odluke Općine Kupres koje su u međuvremenu donesene u vezi s prostornim i zaštitnim zonama, izražavajući zabrinutost zbog nedostatka komunikacije i pravne neizvjesnosti.
“Želimo napomenuti da je pravo općine donijeti svoju odluku i mi se ne namjeravamo miješati u taj proces, niti to možemo. Smatramo važnim naglasiti kako ovakve odluke moraju biti donesene transparentno i usklađene s postojećim postupcima koji su u toku. Donošenje novih ograničenja tokom trajanja postupaka, bez jasne komunikacije i uključenja svih relevantnih sudionika, dovodi i nadležne institucije i investitora u situaciju pravne i proceduralne neizvjesnosti kakva nije uobičajena u ozbiljnom investicijskom okruženju”, poručio je Wever.
On je dodatno istakao da kompanija nije dobila zvanične informacije o izmjenama koje se odnose na vodozaštitne zone, iako se dio zemljišta u vlasništvu investitora, prema novim planovima, nalazi u tim područjima.
Prema njegovim riječima, nedostatak pravovremene komunikacije otežava planiranje i stvara dodatnu nesigurnost u realizaciji projekta.
“Do danas se nitko iz općine nije obratio investitoru kako bi obavijestio da se zemljište u vlasništvu kompanije BH magnezij/minerali d.o.o. nalazi u planiranoj ili postojećoj vodozaštitnoj zoni. Također nije zaprimljen nijedan službeni dokument, ni prije donošenja odluke niti nakon odluke općine”, naveo je Wever.
U svojoj izjavi dodao je da je cilj kompanije transparentan pristup i predstavljanje svih relevantnih stručnih podataka javnosti, ali i lokalnoj zajednici.
“Smatramo da je to minimum odgovornosti u ovakvom projektu. Mjesecima smo gledali kako se manipuliše informacijama i dovodi javnost u zabludu, prezentacijom od ljudi koji nisu za to bili stručni niti su radili u pravom interesu građana Kupresa. Kupres treba štititi svoju prirodu i paralelno razvijati gospodarsku djelatnost, u suprotnom će se nastaviti postojeći demografski trendovi, a to vjerujem nitko dobronamjeran ne želi”, dodao je.
Dokumentacija i postojeće odluke lokalnih vlasti, uključujući nove zone zaštite voda, otvaraju dodatna pitanja o usklađenosti prostornog planiranja i mogućnosti realizacije velikih industrijskih projekata na ovom području.
U širem ekonomskom kontekstu, analiza projekta pokazuje potencijalne efekte na lokalnu i državnu ekonomiju. Procjenjuje se da bi godišnji operativni troškovi mogli ostaviti oko 103 miliona KM u Bosni i Hercegovini, dok bi ukupni ekonomski učinak, uključujući lance dobavljača i potrošnju, mogao doseći oko 188 miliona KM godišnje.
Također se navodi da bi fiskalni efekti za državu mogli premašiti 30 miliona KM godišnje, uz mogućnost otvaranja novih radnih mjesta i jačanja industrijske baze.
Ipak, konačna odluka o projektu zavisit će od niza faktora, uključujući rezultate budućih studija utjecaja na okoliš, regulatorne procedure, ali i stav lokalne zajednice.
Investitor poručuje da bez podrške lokalne zajednice neće ići u realizaciju projekta na ovoj lokaciji, ali ostavlja mogućnost razmatranja alternativnih lokacija koje bi bile usklađene sa prostornim i zakonskim okvirima.
Kako se proces nastavlja, ovaj projekat ostaje predmet šire javne rasprave koja uključuje ekonomske koristi, ekološke rizike i pitanja dugoročne održivosti razvoja Kupresa.
