Bosna i Hercegovina je u samo godinu dana povećala uvoz električne energije za više od 300 miliona KM, pokazuju zvanični podaci.
Tokom prvih osam mjeseci prošle godine uvoz struje iznosio je 138,3 miliona KM, dok je u istom periodu ove godine skočio na nevjerovatnih 447 miliona KM. S druge strane, zabilježen je i rast izvoza električne energije – ove godine izvezeno je struje u vrijednosti od 583,5 miliona KM, dok je prošle godine izvoz bio 403,5 miliona KM. To znači da je BiH i dalje neto izvoznik električne energije, ali je razlika između izvoza i uvoza značajno manja nego ranije.
U prošloj godini taj saldo iznosio je oko 270 miliona KM u korist izvoza, dok je ove godine pao na svega 140 miliona KM. To predstavlja pogoršanje izvoznog trenda od oko 130 miliona KM.
Poskupljenja bez kraja
Dok se barata stotinama miliona maraka, građani trpe stalna poskupljenja. Elektroprivreda BiH od 1. septembra uvela je novo poskupljenje struje, u prosjeku 6,85 odsto. Uvedene su i blok-tarife – zelena (do 350 kWh), plava (350–1.000 kWh) i crvena (više od 1.000 kWh). Računi će rasti u zavisnosti od potrošnje: od 4,8% za zelene, 6,3% za plave i čak 8% za crvene račune.
Ni ostale kategorije nisu pošteđene. Poskupljenje za „ostalu potrošnju“ iznosi 3,67%, dok je za javnu rasvjetu predviđeno povećanje od 5,08%.
U Republici Srpskoj situacija je još dramatičnija. Tamošnja distributivna preduzeća su već početkom godine povećala cijene za domaćinstva prosječno 7,9%, a za privredu čak 15%. Krajem jula su od regulatora tražili i povećanje mrežarine od 40%, da bi već u avgustu zatražili dodatno povećanje na 46,01%. Paradoksalno, četiri od pet distributivnih preduzeća u Srpskoj u prvoj polovini godine ostvarila su značajnu dobit.
Sve to znači da će od 1. januara 2026. računi za električnu energiju u Republici Srpskoj biti osjetno veći, a građane čeka novi udar na džep.
Zašto uvozimo kad izvozimo?
Najveća nedoumica u cijeloj priči jeste – zašto BiH uvozi električnu energiju za stotine miliona KM, kada je izvoz i dalje veći? Odgovor leži u nestabilnosti tržišta: cijena struje varira sezonski, dnevno i čak satno. Na nivou dana i sati dešava se da BiH mora uvoziti struju po višim cijenama kako bi pokrila potrošnju, dok u drugim periodima izvozi vlastitu energiju po nižim cijenama.
Uz to, električna energija se ne može efikasno skladištiti u velikim količinama, pa ono što se proizvede – mora ili potrošiti ili prodati odmah. Zbog toga građani ne mogu osjetiti direktnu korist od činjenice da BiH izvozi više nego što uvozi.
Šta diktira cijenu?
Na formiranje cijene ne utiču samo uvozno-izvozni bilansi, već i cijena uglja, inflacija, troškovi rada, održavanje sistema i planiranje potrošnje. Zbog toga, iako je BiH neto izvoznik električne energije, domaćinstva i privreda plaćaju sve skuplju struju.
Poruka je jasna – dok država bilježi milijarde u prometu strujom, obični građani suočeni su sa stalnim poskupljenjima, sve tanjim kućnim budžetima i neizvjesnošću pred svaku novu odluku regulatora.
