Minimalno 15,5 miliona KM: Aukcija terminala Dretelj pod znakom pitanja. Pravobranilaštvo BiH osporava prodaju, terminal od strateške važnosti za Federaciju
Općinski sud u Mostaru donio je rješenje kojim se utvrđuje da izlučno pravo Države Bosne i Hercegovine na nekretninama stečajnog dužnika “Hercegovačka banka” – terminalima Dretelj – u ovom trenutku ne može biti priznat u stečajnom postupku. Sud je naveo kako podnositelj zahtjeva, Država BiH, nije dostavio dovoljno dokaza da je bila vlasnik imovine, dok stečajni upravitelj osporava zahtjev, pozivajući se na važeće upise u zemljišnim knjigama.
Stečajna sutkinja Ivana Soldić zaključila je da odluku o eventualnom izlučenju treba prepustiti parničnom sudu, imajući u vidu da je riječ o imovini visoke vrijednosti i da su već u toku sudski postupci koji mogu utjecati na sudbinu stečajne mase.
Pravobranilaštvo BiH je odmah reagovalo, najavivši pokretanje parničnog postupka pred nadležnim sudom radi dokazivanja da terminali Dretelj pripadaju državi i da je njihova prodaja u stečaju nedopuštena.
U međuvremenu, stečajna upravnica Hercegovačke banke u stečaju ističe kako je imovina stečajnog dužnika stečena 2003. godine kao savjesna treća osoba, temeljem povjerenja u zemljišne knjige i pravne procedure, te da se od tada održava i koristi u mirnom posjedu.
Terminal Dretelj, sa kapacitetom od 24 miliona litara – što pokriva deset posto ukupne potrebe Federacije BiH za naftom i naftnim derivatima – ima 12 podzemnih rezervoara i predstavlja strateški resurs za distribuciju nafte u Hercegovini i šire.
Povijest terminala: od JNA do hercegovačkih biznismena
Terminal je do početka agresije na BiH 1992. godine bio u vlasništvu JNA. Nakon povlačenja JNA, Dretelj je postao predmet mešetarenja i poratnog profiterstva. Firma “Monitor M”, tada pod upravom Ljube Česića Rojsa, osnovala je podružnicu “Hercegovina gradnja” i firmu “CroHerc AG”, koja je gotovo besplatno koristila terminal uz saglasnost tadašnjeg ministra odbrane FBiH i predsjednika HDZ-a BiH Ante Jelavića.
Pravilnik iz 1999. godine favorizirao je velike uvoznike nafte, čime je CroHerc eliminisao konkurenciju i postao drugi po veličini uvoznik nafte u Federaciji BiH. Procjene iz 1998. godine ukazivale su da su budžet Federacije BiH oštetili samo najveći uvoznici za najmanje 175 miliona KM.
Tek 2013. godine bivši direktor CroHerca Marinko Planinić je optužen za utaju poreza, ali je prvobitna presuda ukinuta zbog proceduralnih grešaka.
Hercegovačka banka stiče terminal Dretelj aktiviranjem hipoteke na dug firme Monitor M, a od tada je terminal postao dio stečajne mase banke.
Ko stoji iza kupovine terminala?
Poznato je da terminali Dretelj izazivaju interes velikih investitora. Prema saznanjima Žurnala, najzainteresovanija je kompanija iz Hrvatske, dok terminali privlače i domaće investitore povezane sa stranim biznismenima bliskim HDZ-u.
Minimalna početna cijena na aukciji zakazanoj danas u 09:00 sati iznosi 15.537.588,61 KM. Međutim, pravni sporovi i osporavanje državnog vlasništva bacaju sumnju na to hoće li prodaja terminala biti realizovana, dok strateški značaj terminala za Federaciju BiH dodatno podiže tenzije.
U pozadini je više nego novac – riječ je o političkoj i ekonomskoj bitci koja će pokazati koliko pravosudni sistem u BiH može zaštititi državne interese pred moćnim privatnim kapitalom.
